35 manu mai Ausetalia

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 23 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 19 Mae 2024
Anonim
AMERICA WALA ¦ RAVRAJ | OFFICIAL VIDEO ¦ Harmeet |Ravi | Rbs | Shar!S | Latest Punjabi New Song 2019
Ata: AMERICA WALA ¦ RAVRAJ | OFFICIAL VIDEO ¦ Harmeet |Ravi | Rbs | Shar!S | Latest Punjabi New Song 2019

Anotusi

Oe O manu matautia a Ausetalia e lauiloa, pei o apogaleveleve, gata ma pili, ae leʻo uma meaola a le atunuʻu e mataʻutia. E tele manu, ona o le le lava o predatory evolusione, e faʻatuatuaina ma e le tele ni metotia e aloese ai mai le muaʻi faʻaleagaina.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, matou te avatu ia te oe a lisi o manu mai Ausetalia laʻititi pe leai foi se mea faʻamataʻu pe mataʻutia, masalo o ni meaola e le lauiloa tele ae e tutasi ma ofoofogia!

1. Giant Australian Cuttlefish

Le lapoʻa Ausetalia cuttlefish (sepia faʻafanua) o se mollusc auai i le vasega cephalopod. O le sili ona tele cuttlefish o loʻo iai ma o loʻo matomai faapitoa i togitasi faʻapipiʻi, ona o lona suiga i le paʻu lanu ma le gaioiina o ana paʻu ua faʻataʻitaʻi lelei ai lona siʻosiʻomaga ma faʻapena ai ona faʻataʻitaʻi ma le mautonu ai ana manu.


E afaina tele i le gataifale vai o le itu i saute o Ausetalia ma e mafai ona tatou mauaina e oʻo atu i Moreton Bay i le itu i sasaʻe ma i sisifo o le talafatai e oʻo atu i le Nigaloo Coast. O le latou taimi fanauina na amata ia Aperila ma faʻaiʻu ia Setema, lea na latou faʻatupuina ai se tele tele (taoto o latou fuamoa) i le Fagaloa o Spencer, lea e potopoto ai le afe ma afe o cuttlefish tele i tausaga taʻitasi.

O le manu feʻai, fafaga iʻa, molluscs ma crustaceans, pei lava o isi ituaiga o le cuttlefish. E le o se tasi o Ausetalia manu lamatia, ae ua faaitiitia lou faitau aofai, o lea la ua toeititi taufaamataʻu le ituaiga.

2. Mackerel iloa

O le mackerel vaʻaia (Scomberomorus queenslandicus) o se iʻa o le scombridae aiga. o loʻo i le vai vevela ma subtropics o matu Ausetalia ma saute Papua Niu Kini. E mafai ona maua mai i le Shark Bay i Sini.


O lenei iʻa e lanumoana lanumeamata i tua, siliva i autafa ma ei ai tolu laina o 'apamemea lanu lanu. Tamaʻitaʻi e lapoʻa nai lo tama. O le vaitau o le faʻatoʻaga e tupu i le va o masina o Oketopa ma Ianuari, ma le faʻatupegaina faia i vai o Kuiniselani.

E leʻo se ituaiga pisinisi ma ua faʻamataʻuina, ae e fagota faʻafuaseʻi pe a maua isi ituaiga mackerel.

3. Dolphin humpback Ausetalia

Le igoa faʻasaienisi o le Australian humpback dolphin, Sousa Sahulersis, e maua mai i le Sahul Shelf, o se tulaga i lalo o le sami o loʻo tu i le va o le itu i matu o Ausetalia ma le itu i saute o New Guinea, lea e maua ai tamaʻi Ausetalia. O le igoa masani, hunchback, sau ona lona e umi le uʻamea ma e foliga mai o se pu. ona o le faʻaputuputuina o gaʻo gaʻo e faʻaputuputu a o e agaʻi i le matua.


Tane ma fafine e tutusa le lapoʻa (pe a ma le 2.7 mita) ma oʻo i feusuaʻiga matutua i le va o le 10 ma le 13 tausaga. O ni meaola umi-ola aua latou te mafai ona ola mo le lata i le 40 tausaga i le saolotoga. Paʻu lanu suia ma le matua. A fananau mai, e lanu efuefu ma ova taimi e sui ai i le siliva, ae maise lava ile vaega ole finau ma luma.

lenei manu e matua aʻafia lava i le faʻaleagaina ma, a o nofo i tafatafa o le talafatai ma vaitafe, o loʻo tele faʻaleagaina eria, lona faitau aofaʻi ua aʻafia ma e tusa ma le 10,000 tagata saoloto. A aunoa ma se masalosalo, o se tasi o masani Ausetalia manu e mafai foi ona mou atu pe a fai o le faʻafitauli e le foʻia.

4. Pelican Ausetalia

E valu ituaiga pelicans i le lalolagi, e tali foliga tutusa uma aua e paʻepaʻe uma, seʻi vagana ai le lua o latou, o le pelican efuefu ma le Peruvian pelican. O le uiga eseʻese o nei manu o le gutu umi ma le taga e teu ai iʻa. Le Pelican Ausetalia (Pelecanus conspicillatus) e i ai lona gutu e fua le 40 i le 50 senitimita, ma e lapoʻa i tama tane nai lo fafine. O le apaau e mai le 2.3 i le 2.5 mita.

ua maua e lenei manu tufatufaina i Ausetalia atoa, Papua New Guinea ma Indonesia i saute. E ui lava i lona totoa ma mamafa foliga, o le pelican o se lele sili, ma a o le mafai ona taofia le lele minoi ona apaʻau, e mafai. nofo i le ea 24 itula pe a puʻeina draft. E mafai ona oso maualuga sili atu ma le 1,000 mita i le maualuga, ma e i ai foi faʻamaumauga o 3,000 mita.

O le toe gaosia e faʻamoemoe i tulaga o le siosiomaga, aemaise lava timuga. Pelicans faʻatoʻaga i kolone o sili atu nai lo 40,000 tagata taʻitoʻatasi faʻaputuputu i luga o atumotu poʻo matafaga ma nonofo i le va o le 10 ma le 25 tausaga.

5. Pato Ausetalia

Le Pato Ausetalia (Anas rhynchotis) o lena tufatufaina i Ausetalia atoa, ae o lona faitau aofaʻi e faʻalauteleina i saute sasaʻe ma sasaʻe o Ausetalia ma Tasmania.

E lanu enaena, ma mumu lanumeamata fulufulu. E tatau ona maitauina o loʻo tele feusuaiga le mama i lenei ituaiga. E i ai ulu ulu sinasina o aliʻi ma le laina paʻepaʻe i luma o mata. E i ai o latou gutu umi e pei o ni gutu, faia i totonu e selu latou te faʻamamaina le palapala ma piki ni meaʻai, masani molluscs, crustaceans ma iniseti.

O le faʻasao tulaga e vaivai ma, e ui lava e le oi ai leai se fuafuaga faʻasao mo le ituaiga, e i ai le tasi mo le eria o loʻo ia nofo ai.

6. Matua o le vao

Le vao vao (latham alecture) olai le lenei mai Ausetaliamai le Cape York Peninsula o Kuiniselani i le itu i saute e oʻo atu i le itu i matu o Sini ma le itu o Illawarra o New South Wales, o loʻo nonofo i vaomatua poʻo eleele susu.

Lenei manu e tele auli uli, o le ulu mumu e aunoa ma fulufulu ma le pito i lalo o le ua samasama. Tusa lava pe foliga mai o se pipi ma e iai lona igoa, e moni lava o seisi aiga: o le megapodids.

Latou te saili mo meaʻai e ala i le galue i le eleele ma eli ma a latou vae. O a latou taumafataga e faʻavae i iniseti, fatu ma fualaʻau. E le pei o le tele o manulele, o le pipiʻi vao aua le fofoa fuaO loʻo tanu i latou i lalo o le vao o loʻo pala, ona o le vevela o loʻo tupu mai ile leaga o meaola, e faʻatumauina pea le fuamoa i le vevela saʻo. O le mafuaaga lena o se tasi o manu sili ona ofoofogia i lena atunuu, faapea foi ma se tasi o manu sili ona ese i Ausetalia.

7. Ausetalia King Parrot

Le Aeto a le Tupu Ausetalia (Alisterus scapularis)nofo i vao vaomatua poʻo le susū sclerophyll vaomatua i tafatafa o le talafatai i sasaʻe o Ausetalia.

E naʻo latou Ausetalia o papalagi ma le ulu mumu atoa, ae naʻo tane; fafine ei ai ulu lanumeamata.O totoe o le tino e tutusa i manu e lua: o le manava mumu, ma le lanumeamata tua, apaʻau ma le siusiu. Latou te nonofo taʻitoʻalua poʻo ni aiga vaega. O manu e aina fualaʻau ma ofaga i lua o laʻau.

8. Iole mafiafia-siʻusiʻu

O le isumu mafiafia-siʻusiʻu (Zyzomys pedunculatus) o se tasi o manu sili ona seasea a Ausetalia, ua i se tulaga mataʻutia o le faaumatia talu ai le faʻaleagaina o le latou nofoaga ma le amataga o pusi fale lea, i Ausetalia, o se osofaʻiga ituaiga.

O se feololo lapoa toaga fua mamafa 70 i le 120 kalama. E mafiafia le peleue i moli enaena ma paʻepaʻe i le manava. E matua mafiafia lona iʻu ma e le sili atu lona umi nai lo le isu i le pito o le iʻu.

O manu feʻai, o lona uiga, latou te fafagaina fatu, aemaise lava i vaitaimi o le vevela. I le taimi o le taumalulu, latou te fafagaina foi iniseti, ae i nai aofaiga laʻititi.

9. Tiger Gata

Le gata taika (Notechis scutatus) O se tasi o tele manu oona i le lalolagi. Lenei ituaiga e taatele, ao faataapeapeina i le atoa i saute o Ausetalia.

Nofo i nofoaga latalata i le Vai, pei o le ripary gallery, malologa poʻo vai vasega. E mafai foi ona e nofo i isi nofoaga matutu, pei o laufanua lafulafua poʻo laufanua laufanua. A nofo i le eria mulimuli taʻua, e i ai le amio i le po e 'aloese mai le vevela o le aso, e ui o vaega e iai le vai e tafa o le po.

E 'aʻai i le tele o ituaiga o laiti mammals, amphibians, manulele e oʻo lava i iʻa. Fafuaina tupu mai ia Tesema ia Aperila. O se viviparous species e mafai ona i ai i le va o le 17 ma le 109 fanau, ae e seasea toe gaosia.

10. Mountain Pygmy Possum

Le posum (Burramys Parvus) o se tamaʻi meaola mamalia mai Ausetalia, e le lapoʻa nai lo le isumu. E faʻatamaʻia i Sautesasae Ausetalia, lea e naʻo le tolu aitalafu tuʻu eseʻese. O lona tufatufaina atu e le sili atu nai lo 6 pe 7 sikuea kilomita. O se ituaiga o e matua lamatia lava.

Na o le pau lea o le ituaiga o mamalia Ausetalia o loʻo nonofo i siʻosiʻomaga o le alpine, i fanua papaʻa periglacial. O manu i le po. O ana meaʻai e faʻavae i luga o se ituaiga o mogamoga (Agrotis totoina) ma nisi iniseti, fatu ma fualaʻau. A maeʻa le tautoulu, latou o atu i hibernation mo 5 pe 7 masina.

O manu masani a Ausetalia

O manu uma i luga e masani a Ausetalia, peitaʻi, e mautinoa o le tele o ia manu e le iloa. O le mea lea, o lalo ifo matou te faʻaalia ai se lisi ma le sili ona masani ai manu o Ausetalia:

  • Vombat (Ursinus Vombatus)
  • Koala (Phascolarctos Cinereus)
  • Kangaroo mumu (Macropus rufus)
  • Eastern Grey Kangaroo (Macropus giganteus)
  • Western Gray Kangaroo (Macropus fuliginosus)
  • Masani Clownfish (Amphiprion ocellaris)
  • Platypus (Ornithorhynchus anatinus)
  • Echidna puʻupuʻutachyglossus aculeatus)
  • Tiapani temoni poʻo Tasmanian tiapolo (Sarcophilus harrisii)

ese manu mai Ausetalia

Ua uma ona tatou taʻua nisi o manu masani a Ausetalia ma seasea maua ai, peitaʻi e tele isi. Lenei matou te faʻasoaina se lisi o manu ese mai Ausetalia, aofia ai ma mea ua uma ona taʻua:

  • Leone Lanu Lanumoana (tiliqua scincoides)
  • Port-Jackson Shark (Heterodontus portusjacksoni)
  • Dugong (dugong dugon)
  • Pipiʻi vao (latham alecture)
  • Mole pe faʻamaligi le kirikiti (gryllotalpa gryllotalpa)
  • Shark shark (Chlamydoselachus anguineus)
  • Toga suka (Petaurus breviceps)
  • Blue penguin poʻo le fairy penguin (Eud Egyptula laʻititi)

O manu matautia a Ausetalia

I le iuga, seʻi o tatou faʻaiʻuina le lisi o manu mai Ausetalia ma le sili ona mataʻutia ituaiga:

  • Faila o le sami, korokotaila masima po o le korokotaila porous (Crocodylus porosus)
  • Apogaleveleveleveleveleveleve (Atrax robustus)
  • Gata mate (Acanthophis antarcticus)
  • O le feʻe lanu moana lanumoana (Hapalochlaena)
  • Flathead Shark, Flathead Shark poʻo le Zambezi Shark (Carcharhinus leucas)
  • Pi pi papalagi (Apis mellifera)
  • lapisi sami (Chironex fleckeri)
  • Gata taika (Notechis scutatus)
  • Cone sisi (Conus geographus)
  • Taipan-talafatai poʻo taipan-masani (Oxyuranus scutellatus)

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma 35 manu mai Ausetalia, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.