49 manu feʻai: faʻauigaina ma ituaiga

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 15 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Abandoned 17th Century Hogwarts  Castle ~ Everything Left Behind!
Ata: Abandoned 17th Century Hogwarts Castle ~ Everything Left Behind!

Anotusi

Pets mafai ona avea ma fagafao, ae e le masani ona latou. O se vaega o manu o le atoa talafaʻasolopito na masani ma kenera filifilia mo a latou fegalegaleaiga ma tagata ma nisi masani uiga. O le mea moni e faʻapea o se manu e taʻutaʻu i le aiga e le o lona uiga e mafai ona nofo i totonu o se fale, sili atu itiiti i totonu o se pa. I lenei pou mai PeritoAnimal matou faʻamatalaina o a fagafao, o le 49 ituaiga o vaega o lenei vaega i Pasila ma isi taua faʻamatalaga e uiga i lenei faʻavasegaga.

Manu o le fale

O manu vaʻai i totonu o le atunuʻu, o meaola lava, o manu na tausi e tagata, e ese mai le tamate. O i latou uma na tuʻuga ma ituaiga filifilia i le gasologa o le talafaʻasolopito na masani pe faʻafetaui kenera e ola ma tagata soifua. E tusa ai ma se suʻesuʻega na lomia e Polokalame Pasila mo le Faʻasao o Manu Manu Faʻasoasoa Punaoa [1], tele o ituaiga o meaola i totonu o Pasila na atiaʻe mai ituaiga ma ituaiga na aumaia e le au Potukale na osofaʻia osofaʻiga ma ina ua maeʻa se gaioiga o filifiliga masani na faʻaleleia atili uiga suia i le siʻosiʻomaga.


IBAMA [2] mafaufau pe faʻafefea manu vaʻai i totonu o le atunuʻu:

O manu uma na, e ala i faiga faʻaleaganuu ma faʻatulagaina o le faʻatautaiga ma / poʻo le faʻaleleia atili o le zootechnical, na avea ma mea totino, faʻaalia o meaola ma amioga e faʻalagolago tele i le tagata, ma ono maua ai se fesuiaʻiga phenotype, ese mai le vao vao na mafua mai ia latou.

E leai se fua faʻatuputeleina fua mo meaola uma manu pei ona amataina lenei gaioiga i le tele o tausaga a o le i faia anamua tu ma aga. E tusa ai ma se tusitusiga lolomiina i le tusi faasaienisi tusi o Natura [3], o luko o tuaa ia o maile ma sa faʻataʻitaʻia le tusa o le 33,000 tausaga talu ai, masalo o le nofoia o le tulaga o le muamua manu fafagaina e tagata, suia e manu faʻatoʻaga, e tusa ai ma le lipoti lomia i le National Geographic [4].


O Pusi, i le isi itu, sa faʻapipiʻi foʻi i le afe ma afe o tausaga ua mavae, i le vaitaimi o le Neolithic, ao leʻi taitai faamalosia e tagata le kolosiina o ituaiga e faʻamautu nisi uiga. E tusa ai ma se tusitusiga lolomiina i le tusi faasaienisi tusi o Natura [5], molimau faʻailoa mai o la latou faʻamoemoega 'aiga' felavasaʻiga na amata i le na o le Middle Ages.

E mafai ona faʻavasega ia manu i totonu o vasega laiti e tolu:

Ituaiga o manu vaefa

  • Pets (poʻo ni soa manu);
  • Manu lafumanu ma povi;
  • Avega manu poʻo manu galue.

E ui lava e le o se tulafono, e i ai lava uiga masani e maua i le tele o manu vaefa.

  • Latou te tuputupu aʻe faʻavave ma e puʻupuʻu le taʻamilosaga o le olaga;
  • Latou fanafanau masani i le faatagataotauaina;
  • Latou te tetee ma i ai se maualuga fetuutuunai.

manu vaefa ma manu feʻai

O le manu feʻai e mafai foi ona faʻalataina, ae le mafai ona faʻalataina. O lona uiga, o ana amioga e mafai foi ona fetuʻunaʻi i tulaga o le lotoifale, ae le avea ma se lafumanu manu ma e le o naunau genetically e faia.


Manu feʻai

Manu feʻai, tusa lava pe tutupu mai ile atunuʻu o loʻo matou nonofo ai, leai tatau ona togafitia pei o fagafao. E faʻatulafonoina le tausia o manu feʻai o ni fagafao. E le mafai ona faʻauʻuina i latou. O le nofoia o se ituaiga meaʻai e tele seneturi ma e le o se gaioiga e mafai ona maua i le gasologa o le soifuaga o le tasi faʻataʻitaʻiga. I se faʻaopopoga i le mea moni o lenei o le a faʻasaga i le aʻoaʻoga o le ituaiga ma faʻalauteleina le faʻatau atu ma le faʻafitia o lo latou saolotoga.

I Pasila ma le lalolagi atoa, o nisi ituaiga e mafai ona maua o ni fagafao ma e le tatau ona i ai o nisi ituaiga o laumei, sardons, terrestrial urchins, ma isi.

CITES Maliega

Oi feoaʻi faʻasolitulafono o tagata ola e tupu i le va o atunuʻu eseese o le lalolagi o se mea moni. O manu ma laʻau e aveʻese mai o latou nofoaga masani, ma mafua ai le le paleni o le siosiomaga, tamaoaiga ma le sosaiete. Ina ia faʻafetauia le faʻatau atu o nei manu ma laʻau, o le maliega a le CITES (Convention on the International Trade in Endangered Species of Wild Flora and Fauna) na fanau mai i le 1960s ma faʻamoemoe e puipuia ai lamatiaga pe faʻamataʻu foʻi meaola, faʻatasi ai ma isi mafuaʻaga. . E aofia ai le tusa ma le 5,800 ituaiga o manu ma e tusa ma le 30,000 ituaiga o laʻau.

Manu ese

O le fefaatauaiga ma le umiaina o manu mai fafo, e le tusa ai ma le tulafono i le tele o taimi, e le gata i le mafua ai ona le toe faaleleia ni manu, e mafai foi ona mafua ai ni faʻafitauli ogaoga i le soifua maloloina o tagata lautele, ona e mafai ona latou aumaia faʻamaʻi pipisi i o latou nofoaga na afua mai ai. Tele o meaola ese e mafai ona tatou faʻatau mai mai faʻatulafonoina feoaʻiga, aua o nei ituaiga e le fananau mai i le tafeaga.

I le taimi o puʻeina ma fesiitaʻi, sili atu i le 90% o manu feoti. Peiseai e le lava lena, afai e ola le manu e oʻo atu i lo matou fale, e mafai lava ona sola ese ma faʻatu ia lava o se ituaiga osofaʻiga, faʻateʻa eseʻa ituaiga ma faʻaleagaina le paleni o le siosiomaga.

Faʻailoa e le IBAMA[2], le olaola manu feʻai:

o manu uma na o ituaiga poʻo faʻalapotopotoga o latou laufanua tufatufaina e le aofia ai le Pasila Teritori ma ituaiga poʻo faʻalapotopotoga faʻalauiloaina e le tamaloa, e aofia ai manu vaʻaia i totonu o se malo malo pe maualuga. O ituaiga poʻo vaega faʻatekonolosi na faʻaulufaleina i fafo atu o tuaoi o Pasila ma ona vai pule faʻatonutonu ma ua ofi atu i le Teritori Pasila e taʻua foi o ni tagata ese.

Mataʻutia pei o fagafao

I se faʻaopopoga i le faʻasaina ona umiaina, e i ai ni manu e matua mataʻutia mo tagata, ona o lo latou lapoʻa poʻo le saua. Faʻatasi ai ma i latou, e mafai ona tatou mauaina le coati ma le iguana.

Lisi o manu vaefa

Le lisi o meaola i totonu o le atunuʻu (fauna e manatu i totonu o le atunuʻu mo faʻagaioiga) o le IBAMA e faapea:

  • lagomeli (Apis mellifera);
  • Alpaca (paso palapala);
  • Anufe silika (Bombyx sp);
  • Pufalo (bubalus bubalis);
  • 'Oti (pulupulu capra);
  • Maile (kennels masani);
  • Cockatiel (Nymphicus hollandicus);
  • Kamela (Camelus Bactrianus);
  • Isumu (Mus musculus);
  • Malo Canary poʻo Belgian Canary (Serinus canarius);
  • Solofanua (equus caballus);
  • Chinchilla (lanigera chinchilla * pe a fai e fanafanau i le faatagataotauaina);
  • Black Swan (Cygnus atratus);
  • Guinea pig poʻo guinea pig (cavia porcellus);
  • Salu Saina (Coturnix coturnix);
  • Lapiti (Oryctolagus cuniculus);
  • Gould's Diamond (Chloebiagouldiae);
  • Mandarin Diamond (Taeniopygia guttata);
  • Dromedary (Camelus dromedarius);
  • Escargot (Helix sp);
  • Collared Pheasant (Phasianus colchicus);
  • Povi (lelei taurus);
  • Zebu povi (pusa faʻasino);
  • Moa (Galus domesticus);
  • moa moa (Numida meleagris * toefausia i le tafeaga);
  • kusi (Anser sp.);
  • Kusi Kanata (Branta canadensis);
  • Nile Kusi (alopochen aegypticus);
  • pusi (Felisasi tagata);
  • Hamster (Cricetus Cricetus);
  • Asini (equus masima);
  • llama (lapoʻa palapala);
  • Manon (Lonchura striata);
  • Mallard (Anas sp);
  • Anufe;
  • Mamoe (ovi aries);
  • pato Carolina (Aix lagolago);
  • Pato Mandarin (Aix galericulata);
  • Peacock (Pavo cristatus);
  • Fiti susuAlectoris chukar);
  • Parakeet Ausetalia (Melopsittacus undulatus);
  • Peru (Meleagris gallopavo);
  • Phaeton (Neochmia phaeton);
  • Lulu Diamond (Cunette Geopelia);
  • Lupe faalotoifale (Columba livia);
  • Puaa (sus scrofa);
  • isumu (Rattus norvegicus):
  • Isumu (rattus rattus)
  • Tadorna (Tadorna sp).

manu felelei

E ui o le lisi o meaola i luga e taʻu mai manu felelei pei o kusi, pipi ma peacock, e le lelei uma i latou i totonu o se fale masani seʻi vagana ua e nofo i se faʻatoʻaga poʻo se faʻatoʻaga. O le mea moni, mo i latou e talitonu o le nofoaga o manulele o le natura ae le o totonu o se pa, leai ituaiga e lelei.

PeritoAnimal ei ai le pou e uiga i 6 ituaiga o manulele i totonu o le fale e i ai i le fale ma matou fautua atu ia te oe e siaki ia. E feteʻenaʻi ma manatu o le tele o tagata, o macaws, parrot, touchans ma isi ituaiga e le o iai i le lisi e le o ni manulele a le aiga ma o lo latou tulafono le maua o loʻo avea. solitulafono o le siosiomaga.[6]

E tusa ai ma le lisi ua taua i luga, o manu felelei o:

  • Cockatiel (Nymphicus hollandicus);
  • Malo Canary poʻo Belgian Canary (Serinus canarius);
  • Black Swan (Cygnus atratus);
  • Salu Saina (Coturnix Coturnix);
  • Gould's Diamond (Chloebiagouldiae);
  • Mandarin Diamond (Taeniopygia guttata);
  • Collared Pheasant (Phasianus colchicus);
  • Moa (Galus domesticus);
  • moa moa (Numida meleagris * toe gaosia i le tafeaga);
  • kusi (Anser sp.);
  • Kusi Kanata (Branta canadensis);
  • Nile Kusi (alopochen aegypticus);
  • Manon (striatum);
  • Mallard (Anas sp);
  • pato Carolina (Aix lagolago);
  • Pato Mandarin (Aix galericulata);
  • Peacock (Pavo cristatus);
  • Fiti susuAlectoris chukar);
  • Parakeet Ausetalia (Melopsittacus undulatus);
  • Peru (Meleagris gallopavo);
  • Phaeton (Neochmia phaeton);
  • Lulu Diamond (Cunette Geopelia);
  • Lupe faalotoifale (Columba livia);
  • Tadorna (Tadorna sp).

tootoo fale

E faʻapena foi ma isaga, e toʻatele o loʻo i luga o le lisi, peitaʻi e le o lona uiga ua fautuaina i latou o ni fagafao. Fai mai le tala a le IBAMA, o manu vaʻai o loʻo taʻua i totonu o Pasila e faʻapea:

  • Isumu (Mus musus)
  • Chinchilla (lanigera chinchilla * pe a fai e fanafanau i le faatagataotauaina);
  • Guinea pig poʻo guinea pig (cavia porcellus);
  • Hamster (Cricetus Cricetus);
  • isumu (Rattus norvegicus):
  • Isumu (rattus rattus).

Manatua o lapiti (Oryctolagus cuniculus) o manu vaefa foi, ae ui i lea, o le lafoga, latou te le o manatu o kioti, e feteʻenaʻi ma mea o loʻo manatu ai le toʻatele. lapiti o lagomorphs e iai aga masani a le isumu. Ina ia aʻoaʻo atili, matou te fautuaina le faitauina o le tala e faʻamatalaina 15 mea malie malie e uiga i lapiti.