Manu mai Oceania

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 22 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 29 Iuni 2024
Anonim
Oceania Choir - Library Walkthrough
Ata: Oceania Choir - Library Walkthrough

Anotusi

O Oceania o le konetineta laʻititi i luga o le paneta, ma e leai se tasi o setete e 14 o loʻo iai ona tuaoi, o lona uiga o le konetineta e taʻua o le insular type. E tufatufaina i le Vasa Pasefika ma e aofia ai atunuu e pei o Ausetalia, New Guinea, Niu Sila ma isi atumotu.

Ua taʻua ole Lalolagi Fou, talu ai na "maua" le konetineta ina ua maeʻa le Lalolagi Fou (Amerika), ua iloga ai Oceania mo ana meaola faʻaiʻu, talu ai e ova atu ile 80% o ituaiga meaola taʻitasi e masani i nei atumotu. Matou te valaʻaulia oe e faʻaauau le faitauina o lenei PeritoAnimal tusitusiga ma faʻapea aoao atili e uiga i manu mai le sami.

kiwi masani

O le masani kiwi (Apteryx australis) o le manu e fai ma sui o le Faailoga a le atunuu o Niu Sila, mai le mea ua afaina ai (moni i lena itulagi). E tele ituaiga i totonu o le kiwi kulupu, o le tasi o ia mea o le masani kiwi. E i ai lona laʻititi, aapa atu 55 cm, ma le umi, manifinifi gutu, ma e iloga i le tuʻuina o se tele tele fuamoa e tusa ma lona tele.


E atiaʻe i ituaiga eseese o nofoaga, mai oneone oneone i le talafatai i togavao, togavao ma mutia. O se manu lele uma e 'aina invertebrates, fualaʻau ma laulaʻau. O loʻo faʻavasegaina nei i le vaega vaivai pe a tatou talanoa e uiga i le faʻamataʻu faʻamataʻu ona o le aʻafiaga o le faitau aofai o tagata na pagatia e le au feʻai na faʻaulufale mai i totonu o le atunuʻu.

Kakapo

Le kakapo (Strigops habroptilus) o se manu felelei uiga ese o Niu Sila, lea e aofia ai i le vaega o psittaciformes, ma ei ai le taʻutaʻua o le na o le tasi lea o lana vaega e le mafai ona lele, e ese mai le sili ona mamafa o uma. E i ai ana masani i le po, o ana taumafataga e faʻavae i luga o laulaʻau, poʻo, aʻa, fualaʻau, nectar ma fatu.


O Kakapo e ola i le tele o ituaiga o vao eseese i le tele o motu o le itulagi. o lena lamatia tele mafuaʻaga i meaola

Tuatara

O le tuatara (Sphenodon punctatus) o se sauropsid e, e ui e iai ona foliga foliga tutusa ma iguanas, e le fesoʻotaʻi vavalalata ma le kulupu. O se manu faʻamaʻi i Niu Sila, e iai ona uiga uiga ese, pei o le mea moni e seasea suia talu mai le Mesozoic. E le gata i lea, e umi lava umi ma faʻapapau le maualalo o le vevela, le pei o le tele o mea fetolofi.


O loʻo iai i motu ma papa, ae mafai foi ona maua i ituaiga vaomatua, vao ma togavao. Lou tulaga ua iloiloina nei popole laitiiti, e ui lava i taimi ua tuanaʻi o le faʻalauiloaina o isumu na aʻafia ai le faitau aofaʻi o tagata. Fetuunaiga o nofoaga ma le fefaatauaiga le tusa ai ma le tulafono e masani foi ona aʻafia lenei manu mai Oceania.

apogaleveleve uliuli le apogaleveleve

Le Apogaleveleve Fafine Uliuli (Latrodectus hasselti) é tupuga mai Ausetalia ma Niu Sila, nonofo tele i taulaga taulaga. E i ai le faʻapitoa o le ona, mafai ona inoculate se neurotoxin e, e ui lava i le leaga aʻafiaga o le tagata aʻafia, e le o le oti.

O se apogaleveleve laʻitiiti, ma tamaloloa e amata mai 3 ma le 4 mm ae aapa atu fafine 10mm. E i ai ana masani i le po ma e masani ona 'aʻai i iniseti, e ui lava e mafai ona mailei manu lapopoʻa e pei o isaga, meaolaola ma e oʻo lava i tamaʻi manulele i ana upega.

Tiapani Tiapolo

Le Tiapani Tiapolo (Sarcophilus harrisii) o se tasi o sili ona lauiloa Oceanian manu i le lalolagi ona o le lauiloa ata Looney Tunes. O le ituaiga e faatatau i le faʻasologa o marsupial mammals endemala i Ausetalia, ua manatu o le lapoʻa carnivorous marsupial nei. E i ai lona tino malosi, tali tutusa i se maile, fuaina averesi 8 kg. E 'ai malosi i meaola na te' aʻia, a e faʻaumatia foʻi le tino.

O lenei manu e i ai le manogi le manaia, e masani lava ona i ai ana masani toʻatasi, mafai ona tamoʻe i le saoasaoa maualuga, aʻea laʻau ma o se lelei aau. E atiaʻe faʻapitoa i luga o le motu o Tasmania, i toetoe lava o avanoa uma avanoa i le itulagi, vagana ai o le maualuga eria. O le ituaiga o i ai i le vaega o lamatia, faʻapitoa lava mo puapuagatia mai se faʻamaʻi e faʻaigoaina o le Tasmanian Devil facial tum (DFTD), faʻaopopo i le tele o taimi o le tamoʻe faʻasolosolo ma tulimanu tulimanu.

Platypus

Le platypus (Ornithorhynchus anatinus) o se tasi o ituaiga o monotremes o loʻo i ai nei, e fesoʻotaʻi ma nai mamalia e faʻatutu fua, ma e tutasi foi i lona ituaiga. O le platypus o le isi manu mai Oceania, faʻapitoa mai Ausetalia. O se manu e matua uiga ese ona e ona, manufeʻai, ma lona gutu pei o le pato, beaver's tail ma otter-like paws, o lea o se tuʻufaʻatasiga e teteʻe ai i meaola.

E mafai ona maua i Victoria, Tasmania, South Australia, Kuiniselani ma New South Wales, ola i vai vai pei o vaitafe poʻo vaituloto. E faʻaaluina le tele o lona taimi i le vai e fafaga ai poʻo totonu o faʻaputuga na ia fauina i luga o le eleele. o lena toeititi taufaamataʻu ile faʻamaumauina, talu ai le suia o vai vai ona o le lāmala poʻo suiga o le anthropogenic.

Koala

O le koala (Phascolarctos Cinereus) o le marsupial endemic i Ausetalia, maua i Victoria, South Australia, Kuiniselani, New South Wales. Na o le pau lea o le sui o le aiga Phascolarctidae, o se manu e faigofie ona iloa e ona foliga lalelei, faʻamatalaina e leai se iʻu, ma lona ulu lapoa ma le isu ma faʻataʻamilomilo taliga ua lilofia ile lauulu.

O ana meaai e valivali, ma masani arboreal. O loʻo tu i totonu o vaomatua ma lauʻeleʻele e pulea e le eucalyptus, o le meaola autu e faʻatatau i ai ana meaʻai, e ui e ono aʻafia ai isi. O isi manu ia mai Oceania, paga lea, o loʻo i totonu o le setete o vaivai talu ai o le suiga o latou nofoaga, lea e mafai ai ona latou maua gofie i manu feʻai ma faʻamaʻi.

faʻamau fulufulu Ausetalia

O le Faamaufaʻailoga Fulu Ausetalia (Arctocephalus pusillus doriferus) o se ituaiga o le Otariidae kulupu, lea e aofia ai mamamals e, e ui lava ina matua fetuutuunai i le aau, e le pei o faʻamau, minoi faʻasolosolo ma agility foi i luga o le laueleele. Lenei lenei o se vaega o le manu mai le sami o se subspecies moni i Ausetalia, taʻoto faʻapitoa i le va o Tasmania ma Victoria.

E lapoʻa tele aliʻi nai lo fafine, e oʻo atu i le mamafa e oʻo i le 360 kilokalama, o le a le mafuaʻaga latou o luko sili ona tele i le sami. O le faʻamau fulufulu Ausetalia e fafagaina tele i nofoaga benthic, faʻaumatia tele numera o iʻa ma cephalopods.

Taipan-do-totonu

O le taipan-do-totonu poʻo le taipan-sisifo (Oxyuranus microlepidotus) ua mafaufauina o le gata uogo sili ona leaga i le lalolagi, ma se vailaʻau oona e sili atu nai lo le oʻona o le puaʻa poʻo gata uogo, talu ai i le tasi utia e lava lava mea oona e fasiotia ai le tele o tagata. E afaina tele i Saute Ausetalia, Kuiniselani ma le Itumalo i Matu.

E ui lava i lona mataʻutia, e le faʻasaua. E maua i eleele pogisa ma le iai o taʻetaʻei, e mafua mai ile ova o vai vai. E masani ona fafaga i isumu, manulele ma geckos. E ui lava o lona faʻasao tulaga ua iloiloina popole laitiiti, meaʻai maua mafai ona avea ma se mea e afaina ai le ituaiga.

iʻa salamander

O le isi manu a Oceania o le iʻa salamander (Salamandroid Lepidogalaxies), o se ituaiga o Iʻa magalo, leai ni femalagaaʻiga masani ma afaina ai Ausetalia. masani lava e le sili atu 8 cm umi, ma e i ai lona uiga eseʻese: lona anal fin ua toe faʻaleleia ina ia mafai ai le atinaʻeina o totonu faʻalauteleina.

E masani ona maua i vai papaʻu vai na faʻamamaina e le iai o taninini, lea e vali foi le vai. Ua i totonu le iʻa salamander lamatia ona o suiga e mafua mai i suiga o le tau i faʻatulagaga o timuga, lea e afaina ai vai vai o loʻo nofo ai. E le gata i lea, o afi ma isi suiga i meaola faanatura e aafia ai le faitau aofai o ituaiga o ituaiga.

Isi manu mai Oceania

Lalo, matou te faʻaali atu ia te oe se lisi ma isi manu mai Oceania:

  • Takahe (porphyrio hochstetteri)
  • Kangaroo mumu (Macropus rufus)
  • alope lele (Pteropus capistratus)
  • Toga suka (Petaurus breviceps)
  • Laʻau kangaroo (Dendrolagus goodfellowi)
  • Echidna puʻupuʻutachyglossus aculeatus)
  • Dragon Lautele Masani (Phyllopteryx taeniolatus)
  • Lise Lanumoana-faʻagogo (tiliqua scincoides)
  • Cockatiel (Nymphicus hollandicus)
  • Laumei sami Ausetalia (Natator faanoanoa)

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Manu mai Oceania, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.