Faamaʻi Mamoe - Faailoga, Suʻesuʻega ma Togafitiga

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 11 Iuli 2021
Faafouga Aso: 23 Iuni 2024
Anonim
REUMATOIDNI ARTRITIS - uzroci i simptomi bolesti
Ata: REUMATOIDNI ARTRITIS - uzroci i simptomi bolesti

Anotusi

E tele faʻamaʻi e afaina ai mamoe. Tele e fesuisuiaʻi mai itulagi i lea itulagi, o nisi e faigofie ona fofo, o isi e sili atu le saua ma bass, o lea o le vave ona latou mauaina, o le sili atu ona faigofie o le a pulea.

Tele o latou e ono aʻafia ai le gata i mamoe, ae faʻapena foi isi manu ma tagata, e ala ile fesoʻotaʻi saʻo pe faʻaogaina o aano o manu poʻo susu.

Mo nei mafuaʻaga uma e tatau ai ona e iloa faʻailoga eseesega o faʻamaʻi i mamoe.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, o le a tatou talanoa ai faamaʻi mamoe ma a latou faʻailoga, ina ia mafai ai ona fesoasoani ia te oe ia sili atu ona iloa nei faʻamaʻi e afaina ai lau lafu.


Maʻi autu i mamoe

E taua le faʻamamafaina o le tele o faʻamaʻi o le a tatou taʻua e mafai ona puipuia e ala i le faʻaogaina o Fuafuaga puipuia, pei o le quarantine peʻa maua ni manu fou, faʻasaʻo le faʻamamaina o fale ma mea ma mulimuli i le tui puipui talafeagai i le ituaiga ma le itulagi. Saili mai lau fomaʻi manu le mea sili ona lelei faʻatonuga e faʻaogaina ina ia mafai ai ona latou gaioi e puipuia ma aloese mai le leiloa tamaoaiga ma manu faʻafitauli.

Nei faigofie auala mafai ona avea ma tali i le soifua maloloina ma manuia o lau lafu.

I lenei tusitusiga, ina ia faigofie ona faʻatulaga, ua matou faʻavasega faʻamaʻi i le latou tutusa tutusa auga.

O maʻi masani lava e aofia ai:

  • Clostridioses (lea e mafua ai le faʻaleagaina o le tele o faiga)
  • maʻi faʻamaʻi
  • Paʻu, lauulu ma ectoparasite faʻamaʻi
  • Fuafua gaosia ma faʻaleagaina
  • Neurological ma maso faamai
  • Faamaʻi manava
  • Verminosis lautele (endoparasitosis)

maʻi faʻamaʻi

O ona mafuaʻaga e masani ona fesoʻotaʻi ma leaga pulega faʻataʻitaʻi e pei o le soʻona faʻofuofu o le tino, faʻapipiʻiina o le tino ma le faʻamau o le siʻusiʻu i mea ua afaina. O le faʻailoga masani o le pipili (pipili) ma, e masani lava, o le faʻaaogaina o vae taʻele ma le vai i le lotoifale o le auala sili lea e togafitia ai nei maʻi.


  • Carbuncle faʻailoga: taʻua foi o le pipili, aafia ai mamoe i le va o le 6 masina ma le 3 tausaga le matua ma e mafua mai i siama Clostridium chauvei. Faʻailoga o lenei faʻamaʻi aofia ai faʻanoanoaga, fiva ma le manu gase ma iloga fulafula i le pito i tua vae. E uma loa konekalate, e leai se togafiti ma le oti e tupu vave i totonu ole 12 i le 26 itula.
  • Pododermatitis (Hoof pala pe vae pala): o se faʻamaʻi pipisi mafua mai i le tuʻufaʻatasia o gaioiga eseese o siama o loʻo maua i le eleele ma e osofaʻia ma faʻatele i atigivae ma soʻona tupu tele pe ufiufi i feces poʻo palapala. O auga iloga o le pipili ma le faʻaititia o le fiaai. I le ogaoga foliga, o loʻo loloto necrosis o le tamailima fesoʻotaʻi ma se manogi manogi.
  • laminitis: faʻafitauli o le mumusu o lau (maaleale fausaga) o le tino o le tino, lea e taunuʻu ai i le pipili ma le fesuiaʻiga o le fola tumau. E aliaʻe, o le tele o taimi, o se faʻaiuga o le ruminal acidosis, ona e mafua ai le faʻaititia o le tafe o le toto e oʻo atu i le laminae o le atigivae.

Paʻu, lauulu ma ectoparasite faʻamaʻi

O faʻailoga e sili ona fesoʻotaʻi o le leai o se manaʻoga, dermatitis (mumu o le dermis), paʻu faʻamaʻi ma pe leai ni fulufulu mamoe leiloa, manuʻa, papala, crust, una ma, tele lava, mageso, tiga, le mautonu ma le le mautonu.


Faʻatasi ai ma nei faʻamaʻi ua tatou:

  • Dermatomycosis (poʻo le mycotic dermatitis): faʻamaʻi-pepesi, mafua mai i fungus i le gafa Microsporum ma Trichophyton.
  • Dermatobiosis (berne): o lele felelei ia o loʻo i totonu o le paʻu (i le vaega o le tino) e fai ai ni tamaʻi puʻupuʻu ma se ala, lea latou te manava ai, ma mafua ai tiga ma le le faʻamafanafanaina. A maeʻa le vaega parasite, e mafai ona mafua abscesses ma tupu i myiasis.
  • myiasis (anufe): o lesions mafua mai lele felelei lea e teu i totonu o le fuamoa faataamilo manua ma e, i ni nai itula, fofoa ma le larvae siitia i totonu o le manuʻa ma fafaga i luga o le ola tino, faʻateleina faʻateleina le faʻalautelega o le manuʻa.
  • oestrosis (head bug): o se ituaiga o myiasis e mafua mai i lele lele oestrus ovis o loʻo nonofo i isu o isu o mamoe, pipiʻi ma faʻatiga le mucosa, e tau atu ai i le faʻatupuina o le faʻatotoatoto, sogisogi masani ma faʻaititia le faʻaaogaina o meaʻai. E alu aʻe laʻau ma a oʻo i le faiʻai, e aliali mai faʻailoga o neula. Ua leiloa le paleni o le manu, fealuaʻi i liʻo ma iu ai i le oti. E taua le faʻatonutonu o meaola uma e iloa lelei nei laʻau ma faʻamalosi ae latou te leʻi tulaʻi ma mafua ai le oti o le manu.
  • faʻamaʻi pipisi: faʻamatalaina e tamaʻi faʻavae, vesicles poʻo pustules, aemaise lava i le itulagi o laugutu, pulu ma susu. Faʻalogo, ecthyma o le zoonosis, o lona uiga, e mafai ona faʻasolo atu i tagata ma e matua pipisi, o lea e tatau ai ona e matua faʻaeteete pe a faʻatautaia nei manu.
  • maʻi vae ma gutu: mafua mai i se siama, e matua pipisi ma amata i le fiva, sosoʻo ai ma le pa mai o vesicle (thrush) i luga o le mucous membrane ma luga o le paʻu, aemaise lava i le gutu, susu ma faʻapipiʻiina atigivae.

I faʻamaʻi e mafua mai i le ectoparasites, o le faʻatonutonuina o faʻamaʻi e mafai ona faia i le faʻaogaina o vailaʻau antiparasitiki, togafitiga faʻavae e sili ona lelei ma le lava o le faʻamamaina ma le tumama o vaega na aʻafia. Mo fungus, e leai se tui ma togafitiga e faʻavae i antifungals ma disinfection. Afai e maua le myiasis i le amataga o le laasaga, e faʻafaigofieina togafitiga ma faʻatelevaveina le faʻamalologa. E tele taimi e tatau ai ona aveʻese lima i le lima ma e tatau ona faʻamamaina le vaega i se taimi vave pe a maeʻa ma vailaʻau antiseptic.

Fuafua gaosia ma faʻaleagaina

Tele o latou e mafua mai i suiga faafuaseʻi o taumafataga, le paleni taumafa ma le le lelei o meaʻai ma vailaʻau poʻo le onā, e mafua ai le le paleni i le gastrointestinal siama flora. O le tulaga o le maitaga, fananau mai ma lactation mafai foi mafua ai nei taunuuga. Faʻailoga masani, faʻalagolago i le ogaoga, aofia ai suiga o neura (le fiafia, vaivaiga poʻo le ulu faʻaletonu), gastrointestinal suiga (manava po o le leai o se fiaai) ma maso vaivai.

  • Maʻi Toxemia (ketosis): aafia ai mamoe i le lona tolu mulimuli o maitaga. O le le lava meaai e mafai ona mafua ai le leai o le kulukose i le fetus ma, mulimuli ane, vaivaiga i le tina. I se taumafaiga ina ia maua se sili atu malosi, o le tino o le tina mamoe faʻaaoga gaʻo o se malosiʻaga, faʻateleina le ate ma fausiaina ketone tino, lea o le a mafua ai suiga i le totonugalemu sisitema sisitema. O le manu e mafai ona vavae ese mai isi, olo ona nifo, savali i liʻo, tauaso ma manogi acetone pe a manava.
  • hypocalcemia: kalisiuga deficit-fesoʻotaʻi syndrome i mamoe i le tuai o maitaga po o le vave lactation. E mafai ona aʻafia i mea tau siosiomaga poʻo tuʻuga masani. O faʻailoga o le falemaʻi o loʻo maitauina, o ni auala savali ma se gatete. A aunoa ma togafitiga ma kalasi faaopoopo, o le manu feoti i le va o le 6 ma le 12 itula pe a amata faʻailoga.
  • lapisi (faʻatumuina): faʻamaʻi faʻafuaseʻi foliga faʻapitoa e ala i le faʻamamaina o le itu tauagavale (o loʻo i ai le rumen ma le retikulum) e mafua mai i le le mafai ona faʻateʻa kasa na gaosia i taimi o faʻafefeteina oona ona o le le lelei o filifiliga o taumafataga poʻo faʻalavelave a le tino. O le manu e fulufulu ulu e tele lona tiga ma le le lelei, ma o lona iʻuga, ua amata ona le mapu ma ua le toe 'ai. Afai e le togafitia i le taimi, o le manu pa'ū i le eleele ma maliu i totonu o itula. O le togafitiga e aofia ai le aveʻesea tele ea mai le manu 'auala digestive, vailaʻau ma suia le taumafataga e ono mafua ai lenei tulaga (' aloese mai le 'oa tele i fatu ma le lava i alava). A e vaʻaia se manu ua fulafula valaʻau le fomaʻi manu aua e tatau ona vave galue i se taimi vave e mafai ai
  • Mastitis (mamite): e tele agavaʻa e mafua ai lenei faʻamaʻi, e aofia ai le Mannheimia haemolytica, Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Corynebacterium spp. ma Clostridium spp. O nei siama o loʻo iai i totonu o le susu mammary ma fafo atu o susu e mafua ai le fulafula o le susu mammary, fulafula ma mumu o le susu ma faʻaputuputu i le susu. O lona amataga e mafai ona ala ile faʻamaʻi pe ona o nofoaga e leaga lou tumama. E i ai ituaiga lua o mastitis, falemaʻi, ma vaʻaia auga ma tutupu vave i le amataga o lactation, ma subclinical, lea faʻauʻuina i le faʻaititia o susu susu ma faʻateleina somatic susu sela. Afai e le togafitia i vailaʻau faʻamaʻi ma faʻamamaina, e mafai e le manu ona atiaʻe mastitis masani ma le susu e le talafeagai mo le taumafaina. E taua le tuʻuina o le vaitaimi tuʻuina i tua ina ia le aliali mai le vailaʻau vailaʻau i le susu.
  • Brucellosis: o se matuia zoonosis e mafua ai faapau pepe i le tele o manu ituaiga, aofia ai 'oti, povi, puaa, solofanua, maile ma tagata. A o masani i primiparous fafine (fafine fafine maʻitaga mo le taimi muamua) o loo i ai se faapau pepe, ia i latou oe ua uma ona maua fanau, e mafai ona tupu le faapau pepe, ae o le fanau fanau fanau vaivai. E mafai foʻi ona aʻafia aliʻi ma faʻaalia ia lava e ala i le mumu i totonu o le toto, lea e faʻaititia ai le mafai gafa.

Neurological ma maso faamai

E masani lava, o maʻi nei e mafai ona puipuia i le tui muamua. Tele o faʻailoga e mafua mai i neurotoxins gaosia e le sooupu ma aofia ai neurological ma muscular suiga e pei o afi incoordination, gatete, tete ma le supa o maso, tele lava i le manava manava, mafua ai le oti o le manu.

Matou te mataituina faapitoa le lapisi o loʻo aliali tele mai i lafu povi i Pasila ona o utia i peʻa.

  • Tetanus (mafua mai i le neurotoxin o Clostridium tetani)
  • Botulism (vailaʻau oona mai Clostridium botulinum)
  • Cenurosis (parasite Taenia multiceps)
  • Ita

Faamaʻi manava

O faʻamaʻi pipisi e taua tele foi aua e afaina ai mamoe o soʻo se tausaga, ituaiga ma itupa. E toʻatele e tulaʻi mai i le tuʻufaʻatasia o mea eseese ma vailaʻau (siama, siama ma siama), a latou fetaiaʻi ma tulaga lelei o le siʻosiʻomaga, e mafai ona mafua ai le maualuga o le oti ma tele tamaoaiga leiloa. I le avea ma faʻamaʻi sili ona taatele, latou mafai faʻamalamalamaina:

  • Pasteurellosis: Lea e mafua ai pneumonias sauā i talavou ma tagata matutua. O LE Mannheimia haemolytica ma le Pasteurella multocida mafua ai lenei faʻamaʻi ma o loʻo i ai i le siʻosiʻomaga ma i auala vaʻalele o manu. A latou puipuia, o lona uiga, ma puipuiga i lalo ona o le popole poʻo maʻi, nei siama faʻaaogaina lelei ma faʻamautu i totonu o le respiratory tract mafua ai matuia leaga. Faʻailoga aofia ai: faigata manava, tale, fiva ma mucopurulent secretion (greenish-samasama mucus). Lenei, togafitiga ma vailaʻau faʻamaʻi o le sili faʻailoa mai, ma tetracyclines sili ona faʻaaogaina.

Vermin

Endoparasites (totonu parasites) mafua ai tele faʻaleagaina tamaoaiga. Manu, aemaise ai ma anufe, o loʻo iai gasegase gastrointestinal, faʻavaivaia ma faʻaletonu, leiloa mamafa ma faʻaititia a latou gaosiga. Faatasi ai ma i latou ia tatou:

  • Helminthosis
  • Coccidiosis (eimeriosis)
  • Hydatosis
  • Cysticercosis

Oi faʻamaoniga o nei faʻamaʻi uma e aofia ai le aoina o le tele o faʻamatalaga e mafai ai, mai le itulagi o loʻo i ai le faʻatoʻaga, o faʻamaʻi sili ona taatele o le lafu, suʻesuʻega o le tino ma le maitauina o le manu ma ona faʻailoga. Afai e tatau ai, o suʻesuʻega falesuesue pei o suʻega toto ma faʻailoaina o sooupu auala atu i se microscope poʻo isi metotia faigata. Peitaʻi, o faʻataʻitaʻiga faigata na, e le manaʻomia i taimi uma, ma e taugata tele mo soʻo se tagata fai lafumanu ma tagata gaosi oloa, o le a faʻailoa mai e le fomaʻi manu lou masalosaloga ma le auala sili ona lelei o faʻamaoniga ma togafitiga taʻitasi.

E taua le toe faʻamamafaina o le faʻaititia o faʻamaʻi i totonu o le faʻatoʻaga e taua tele lena o fale e masani ona faʻamamaina lelei, quarantine faatoa mauaina manu ma faʻaoga antiparasitic vailaʻau masani faʻapea foi tuiina manu mo faamai e sili ona afaina, fautuaina pea e lau fomaʻi manu.

O faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi pipisi e taua tele mo vailaʻau vailaʻau ona latou te faigofie ona feʻaveaʻi i le va o manu ma o nisi o latou e mafai ona afaina ai tagata (e taʻua o le zoonoses), o lea e fautuaina ai ia taulimaina pea manu masalosalo ma totini lima e 'alofia ai le pepesi.

O lenei tusitusiga e mo naʻo faʻamoemoe faʻamatalaga, i le PeritoAnimal.com.br e le mafai ona matou faatonuina talavai vailaʻau togafitiga pe faia soʻo se ituaiga o faʻamaoniga. Matou te fautua atu e ave lau fagafao i le fomai manu i le tulaga ei ai so o se ituaiga o tulaga po o le le mautonu.

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Faamaʻi Mamoe - Faailoga, Suʻesuʻega ma Togafitiga, matou te fautua atu e te ulufale i le matou Vaega Puʻupuʻu.