Faʻamaʻi na faʻasalalau e Aedes aegypti

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 7 Apelila 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Faʻamaʻi na faʻasalalau e Aedes aegypti - Fagafao
Faʻamaʻi na faʻasalalau e Aedes aegypti - Fagafao

Anotusi

Tausaga uma, i le taumafanafana, o le tutusa mea: o le tuufaatasiga o vevela maualuga ma timuga mamafa o se fesoasoani tele lea mo le faʻateleina o le namu faʻaavanoaina ma, paga lea, e lauiloa e Pasila: le Aedes aegypti.

O le mea moni e taʻua o le namu dengue, o le upu moni o le faamaʻi foi lea o isi faamaʻi, ma o le mea lea ua avea ai ma taulaʻiga o le tele o taua a le malo ma gaioiga puipuia e teteʻe atu ai i lona toe gafa. I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, o le a matou auiliiliina ai le faamaʻi pipisi e Aedes aegypti, faʻapea foi ma matou o le a faʻailoa atu uiga ma nisi o mea mananaia e uiga i lenei iniseti. Lelei faitau!


Uma e uiga i le namu Aedes aegypti

Afio mai i le konetineta o Aferika, faʻapitoa mai Aikupito, o lona uiga o lona igoa, o le namu Aedes aegypti mafai ona maua i le lalolagi atoa, ae tele lava i totonu atunuu vevela ma itulagi subtropical.

Faatasi ai ma sili i le ao masani, galue foi ma le faʻaititia o gaoioiga i le po. O le namu e faʻaavanoaina taimi e nofo ai i nofoaga e masani ai tagata, a le o fale, fale mautotogi poʻo fale faʻapisinisi, e faigofie ai ona fafaga ma tuʻu ana fuamoa i nai vai laiti, pei o mea ia e taʻoto i pakete, fagu ma paʻu.

I le e namu namu i le toto tagata ma, mo lena, latou masani ona utia vae, tapuvae ma vae o tagata afaina, aua latou lele maualalo. A o lo latou faua i ai se vailaʻau vailaʻau, lea tatou te lagona ai toetoe lava leai se tiga mai le tui.


I le timu ma le vevela maualuga fiafia i le toe gaosia o namu. I lenei tusitusiga o le a tatou vaʻai auiliiliina i le soifuaga o Aedes aegypti ae, muamua, siaki nisi uiga o lenei iniseti:

Amioga ma uiga o le Aedes aegypti

  • Fua i lalo ifo o le 1 senimita
  • E uliuli pe enaena ma e papaʻe faʻailoga i le tino ma vae
  • O lona pisi taimi o le taeao ma le leva o le aoauli
  • E 'alo le namu mai le la tuusaʻo
  • E le masani ona faʻamatalaina ni hums e mafai ona tatou faʻalogo ai
  • O lau tui e masani lava e le afaina ma mafua ai laiti pe leai foi se mageso.
  • E 'ai i luga o sua o laʻau ma le toto
  • Naʻo tamaʻitaʻi e u a latou te manaʻomia le toto e gaosia ai fuamoa pe a uma le faʻateleina
  • O le namu ua uma ona tapeina mai Pasila, i le 1958. I tausaga mulimuli ane, na toe aumaia i totonu o le atunuu
  • o le fuamoa o Aedes aegypti e laʻititi lava, laʻititi nai lo le oneone
  • Tamaʻitaʻi mafai ona teuina i le 500 fuamoa ma u 300 tagata io latou olaga
  • O le averesi lifespan o 30 aso, aapa 45
  • O fafine e sili atu ona afaina i mea ona o lavalava e faʻaaliali atili ai le tino, pei o lavalava
  • le larvae o Aedes aegypti e malamalama i le malamalama, e matua susu, pogisa ma paolo siosiomaga e sili

Atonu foi e te fiafia i leisi tusitusiga a PeritoAnimal lea matou te talanoa ai e uiga i iniseti sili ona oona i Pasila.


Aedes aegypti ola taamilosaga

le taamilosaga o le olaga o Aedes aegypti e fesuisuiaʻi tele ma faʻamoemoe i mea taua e pei o le vevela, o le aofaʻi o larvae i le tutusa faʻatupuina nofoaga ma, ioe, o le mauaina o meaai. Oi namu ola i le averesi 30 aso, mafai ona aulia 45 aso o le olaga.

E masani ona faʻapipiʻi e le fafine ana fuamoa i totonu o mea totino, latalata i vai mama luga, pei o apa, paʻu, alavai ma tane vai e le ufiufiina, ae mafai foi ona fai i ipu i lalo o tanoa vai ma i nofoaga faʻanatura e pei o pu i laau, bromeliads ma ofe.

Muamua lava e paʻepaʻe fuamoa ma e leʻi umi ae lanu uliuli ma iila. E tatau ona maitauina o fuamoa e le tuʻuina i totonu o le vai, ae millimeter i luga aʻe o lona tulaga, tele i totonu o koneteina. Ma, pe a timu ma le maualuga o le vai i lenei nofoaga tulaʻi, e oʻo atu i le fesoʻotaʻiga ma fuamoa e iʻu na faʻaputuputuina i ni nai minute. Ae le i oʻo i le tulaga o le namu, o le Aedes aegypti uia auala e fa:

  • Fuamoa
  • Larva
  • Pupa
  • fomu matutua

E tusa ai ma le Fiocruz Foundation, o se faʻalapotopotoga o saienisi ma tekonolosi i le soifua maloloina fesoʻotaʻi ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, i le va o vaega o fuamoa i tagata matutua foliga, e tatau ona 7 i le 10 aso i le siosiomaga tulaga lelei i le namu. O le mafuaaga lena, e puipuia ai mai faʻamaʻi pipisi e Aedes aegypti, o le faʻateʻaina o nofoaga faʻatupuina e tatau ona faia i vaiaso taʻitasi, ma le faʻamoemoe e faʻalavelave i le taamilosaga o le ola taʻamilosaga.

Faʻamaʻi na faʻasalalau e Aedes aegypti

Faʻatasi ai ma faʻamaʻi pipisi e Aedes aegypti latou e dengue, chikungunya, Zika ma samasama fiva. Afai o le fafine konekarate, mo se faʻataʻitaʻiga, o le dengue siama (ala i le utia i tagata aʻafia), e i ai le tele avanoa o lona larvae o le a fanau mai ma le siama, lea e faʻateleina le faʻateleina o faʻamaʻi. Ma a o se namu ua pisia, o le a avea pea ma se vase mo faʻamaʻi pipisi. O le mafuaʻaga lena e taua ai le gaioi i le taua ma Aedes aegypti. Matou te tuʻuina atu nei maʻi taʻitasi na matou taʻua:

Dengue

Dengue o le autu ma sili ona lauiloa i faʻamaʻi pipisi e le Aedes aegypti. Faʻatasi ai ma faʻailoga iloga o le dengue masani o le fiva mo le lua i le fitu aso, puaʻi, maso ma soʻoga tiga, photophobia, mageso paʻu, tiga faʻaʻi, tiga o le ulu ma ila mumu.

I le dengue hemorrhagic fiva, lea e mafai ona taitai atu ai i le oti, o loʻo i ai le faʻateleina o le tele o le ate, hemorrhages aemaise lava i tainifo ma gaʻo, i le faʻaopopoina i le mafua ai le paʻu o le toto maualuga. O le vaitaimi incubation o 5 i le 6 aso ma dengue mafai ona maua faʻamaonia i fale suesue (NS1, IGG ma IGM serology).

Chikungunya

O le Chikunguya, pei o le dengue, e mafua ai foʻi fiva, e masani ona oʻo i luga atu o le 38.5 tikeri, ma mafua ai le tiga o le ulu, tiga o maso ma le pito i lalo, faʻafefeteina, puaʻi ma maalulu. Faigofie le le mautonu ma le dengue, o le mea e masani ona eseʻese ai le chikungunya o le ogaoga o tiga i soʻoga, lea e mafai ona tumau mo ni vaiaso poʻo ni masina. O le vaitaimi incubation o 2 i le 12 aso.

Zika

Faʻatasi ai ma faʻamaʻi pipisi e Aedes aegypti, Zika mafua ai le agamalu auga. E aofia ai le maualalo ole fiva, tiga le ulu, puaʻi, tiga o le manava, manava tatā, ma tiga soʻoga ma fulafula. E fesoʻotaʻi le Zika ma mataupu o microcephaly i pepe fou ma isi faʻalavelave faʻafuaseʻi o neula, o lea e manaʻomia ai ona e faʻalogo iai tusa lava poʻo a ni faʻamaoniga laiti. Faʻailoga mafai mafai tumau mai 3 i le 7 aso ma o latou vaitaimi incubation o 3 i le 12 aso. E leai ni suʻesuʻega suʻesuʻe falesuesue mo Zika poʻo chikungunya. O le mea lea, e faia faʻavae i luga o le maitauina o faʻamaʻi faʻailoga ma le tagata gasegase talaʻaga, pe a fai na ia malaga atu i nofoaga faʻamaʻi pe afai na ia fesoʻotaʻi ma tagata na i ai faʻailoga.

Fiva samasama

O faʻailoga iloga o le fiva samasama o le fiva, tiga o le manava, malaise, tiga o le manava ma le ate, lea e iʻu ina liu samasama le paʻu. O loʻo iai pea faʻafitauli o le samasama fiva. Togafitiga mo lenei faʻamaʻi e masani lava ona aofia ai le malologa, faʻamamaina ma le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻamalolo ai le faʻailoga.

Fusuʻaga Aedes aegypti

E tusa ai ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e toʻa 754 tagata na feoti i le dengue i Pasila i le 2019, ma e ova atu ma le 1.5 miliona na aafia ile faamai. Oi taua le Aedes aegypti e faʻamoemoe i gaioiga a tatou uma.

Nei o ni auala e mafai ona faia, uma faʻailoa mai e le National Supplementary Health Agency (ANS):

  • Faʻaoga pupuni i faʻamalama ma faitotoʻa pe a mafai
  • Ufiufi paelo ma tane vai
  • Tuʻu pea fagu i lalo
  • Tuʻu mama alavai
  • Vaiaso faʻamama pe faʻatumu fagu fualaʻau i oneone
  • Aveese le vai na faʻaputuputu i le nofoaga tautua
  • Faʻapipiʻi lelei lapisi lapisi
  • Faʻalogo totoa i bromeliads, aloe ma isi laʻau e faʻaputuputu vai
  • Tuʻu tapoleni faʻaaoga e ufiufi ai faʻamoemoe lelei faʻaloaloa ina ia latou le fausiaina vai puddles
  • Lipoti le pepesi o namu i pulega o le soifua maloloina

O lenei tusitusiga e mo naʻo faʻamoemoe faʻamatalaga, i le PeritoAnimal.com.br e le mafai ona matou faatonuina talavai vailaʻau togafitiga pe faia soʻo se ituaiga o faʻamaoniga. Matou te fautua atu e ave lau fagafao i le fomai manu i le tulaga ei ai so o se ituaiga o tulaga po o le le mautonu.

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Faʻamaʻi na faʻasalalau e Aedes aegypti, matou fautua matou te ulufale i la matou vaega i faʻamaʻi Viral.