Amataga ma le atinaʻeina o primates

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 28 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 17 Mae 2024
Anonim
Immediately give THIS for HUGE Tomato and Pepper ! Works 100%
Ata: Immediately give THIS for HUGE Tomato and Pepper ! Works 100%

Anotusi

O LE primate evolution ma lona amataga na mafua ai le tele o feteʻenaʻiga ma le anoanoaʻi o manatu talu mai le amataga o nei suʻesuʻega. Lenei lautele Faʻasologa o mammals, lea e iai tagata, o se tasi o sili ona lamatia e tagata.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, o le a tatou aʻoaʻo ai o ai faʻamuamua, o a uiga faʻamatalaina latou, faʻafefea ona latou tupu ma pe afai o le tutusa mea e talanoa ai manuki ma primates. O le a matou faʻamatalaina mea uma i lalo, faitau pea!

Amataga o primates

O LE amataga tupuaga e taatele i tagata uma. O ituaiga uma o loʻo i ai anamua o loʻo tuʻufaʻatasia ni vaega o uiga e eseʻese ai latou mai isi meaola o meaola. Tele o loʻo iai primata nofo i laʻau, o lea e i ai a latou sima fetuʻunaʻiga e mafai ai ona latou taʻitaʻia lena ituaiga olaga. o ou vae ma ou lima o fetuunai e fealualuaʻi i le va o lala. O le tamatamaʻivae o le vae e matua vavaeʻese mai isi tamatamaʻivae (sei vagana ai le tagata soifua), ma o lenei mafai ai ona latou pipiimau mau i lala. E i ai foʻi fetuʻunaʻiga a lima, peitaʻi o nei mea o le a faʻamoemoeina i ituaiga, pei o le limamatua teteʻe. E leai ni o latou matiuʻu fao ma fao e pei o isi meaola e faasusu, e mafolafola ma leai ni togi.


ua i ai tamatamailima aluga alofilima ma dermatoglyphs (tulagalima) e faʻatagaina ai i latou ona faʻapipiʻi atili i lala, i se faʻaopopoga, i luga o alofilima ma tamatamailima, o loʻo iai neura neivi e taʻua o Meissner corpuscle, lea e maua ai se lagona atiaʻe maualuga o le paʻi atu.O le totonugalemu o le kalave o le tino e latalata i vae, o ia foi o le sui usufono iloga i le taimi o le locomotion. I leisi itu, o le mulivae ponaivi e umi atu nai lo isi susu.

O se tasi o sili ona taua fetuʻunaʻi i primates o mata. Muamua, latou e lapoʻa tele e fesoʻotaʻi ma le tino, ma afai tatou te talanoa e uiga i po i po, o le a sili atu ona lapoʻa, e le pei o isi i le po e faʻatafataina mamalia e faʻaaogaina isi lagona e ola ai i le po. O na mata lauiloa ma lapoʻa na mafua mai i le i ai o se ponaivi i tua o le mata, lea tatou te taʻua o le faataamilosaga.


I se faaopopoga, o le neura e ui mai (tasi mo mata taʻitasi) aua le sopoia atoa i totonu o le faiʻai, pei ona latou faia i isi ituaiga, o faʻamatalaga e ulufale ai i le mata taumatau e faʻatautaia i le itu agavale o le faiʻai ma faʻamatalaga ulufale i le mata agavale e faʻatautaia i le itu taumatau o o le faiʻai. O lona uiga, i faʻamuamua, o faʻamatalaga e ulufale i mata taʻitasi e mafai ona faʻagaioia i itu uma e lua o le faiai, e maua ai a sili atu lautele lautele malamalamaaga o le siosiomaga.

O le uluaʻi taliga e faʻaalia i le foliga mai o se fausaga e taʻua o le auditory ampulla, na faia e le tympanic ponaivi ma le ponaivi ponaivi, aofia ai le ogatotonu ma totonu taliga. I leisi itu, o le olfactory lagona foliga mai na faʻaititia, ma manogi le toe avea ma faʻailoga o lenei vaega o manu.


E tusa ai ma le faiʻai, o se mea taua le faʻamamafaina o lona lapoʻa e leʻo se vaega taua. Tele primates maua laiti faiʻai nai lo so averesi mammal. Dolphins, mo se faʻataʻitaʻiga, e iai o latou faiʻai, faʻatusatusa i latou tino, toetoe lava a lapoʻa nai lo soʻo se primates. O le mea e ese ai le faiʻai mai primates e lua anatomical fausaga tutasi i le manu malo: le O le nofoaafi a Sylvia o le calcarin mataafi.

O LE auvae ma nifo primates e leʻi i ai ni suiga tetele poʻo ni fetuunaiga. E 36 o latou nifo, 8 tisa, 4 taifau, 12 premarars ma 12 molar.

Ituaiga o primates

Totonu o le taxonomic faʻavasegaina o primates, tatou maua lua suborder: le suborder "strepsirrhini", e ana le lemurs ma lorisiforms, ma le suborder "Haplorrhini", e aofia ai le Tarsiers ma manuki.

strepsirrhines

Strepshyrins e taʻua o primates susu isu, o lou lagona o le sogisogi e leʻi faʻaitiitia ma tumau ai o se tasi o au sili ona taua lagona. Lenei vaega aofia ai lemurs, nonofo i le motu o Madagascar. E taʻutaʻua i latou i le leo o latou leo, o latou mata lapoʻa ma a latou masani i le po. E tusa ma le 100 ituaiga o lemura, e iai ma le lemura catta poʻo le lemur-siiled lemur, ma le alaothra lemur, poʻo Hapalemur alaotrensis.

se isi vaega o strepsirrhines o latou na loris, e tai tutusa lava ma lemurs, ae o tagata o isi eria o le paneta. Faʻatasi ai ma ona ituaiga tatou vaʻaia le loris mumu manifinifi (loris tardigradus), o se ituaiga lamatia tele mai Sri Lanka, poʻo le loris telegese o Bengal (Nycticebus bengalensis).

haplorrhine

Halplorrine o faigofie isu isu, na latou leiloa se vaega o lo latou tomai olfactory. O se vaega taua tele o le Tarsiers. Nei primates nonofo i Initonesia ma ua taʻua o temoni manu ona o latou foliga mai. O masaniga i le po, e lapoʻa o latou mata, uʻumi o latou tamatamailima ma sina tamaʻi tino. vaega uma e lua strepsirrhine ma le Tarsiers e taʻua o le au faipule.

O le vaega lona lua o haplorrhine o manuki, ma latou e masani ona vaevaeina i New World manuki, Old World manuki, ma hominids.

  • manuki fou a le lalolagi: o muamua uma nonofo i Amerika Tutotonu ma Saute o latou autu taua o latou i ai o le muamua siʻusiʻu. Faatasi ai ma i latou tatou maua ai feʻei manuki (ituaiga Alouatta), o manuki i le po (genus Austrus) ma apogaleveleve apogaleveleve (ituaiga Atheles).
  • manuki tuai a le lalolagi: o primates nonofo i Aferika ma Asia. O manuki ia e leai se siʻusiʻu muamua, e taʻua foi o catarrhines aua ua i lalo o latou isu, ma e i ai foʻi atigivae i luga o latou papa. O lenei vaega e fausia e baboons (ituaiga Theropithecus), manuki (ituaiga manuki), cercopithecines (ituaiga Cercopithecus) ma colobus (ituaiga colobus).
  • hominids: o latou e tailless primates, e faʻapena foi catarrhine. O le tagata soifua auai i lenei vaega, lea na ia faʻasoa atu i le gorillas (ituaiga korila), chimpanzees (ituaiga ulo), bonobos (ituaiga ulo) ma orangutan (ituaiga Pong).

E te fiafia i mea e leʻo ni tagata? Vaʻai foʻi: Ituaiga o manuki

amataga o le evolusione

I le amataga o le evolusione, le fossil sili ona fesoʻotaʻi ma aso nei primates poʻo primates aso mai le tuai Eocene (tusa 55 miliona tausaga talu ai). I le amataga o le Miocene (25 miliona tausaga talu ai), o ituaiga e tali tutusa ma aso nei na amata ona aliali mai. E i ai le kulupu i totonu o primates valaʻauina plesiadapiform poʻo archaic, Paleocene primates (65-55 miliona tausaga) o loʻo faʻaalia ai ni uiga masani o le primate, e ui lava o nei manu o loʻo manatu nei na feʻeseʻeseaʻi a o leʻi oʻo mai ni primates ma mulimuli ane faʻaleagaina, o lea latou te le fesoʻotaʻi ai ma i latou.

E tusa i fosi na maua, o le primates muamua O loʻo iloa e faʻafetauina i le olaga masani ma maua ai le tele o vaega taua e iloga ai lenei vaega, pei o le ulupoo, nifo ma auivi i le lautele. O nei fossil na maua i Amerika i Matu, Europa ma Asia.

O uluaʻi fualaʻau mai le Middle Eocene na maua i Saina ma e fesoʻotaʻi ma uluaʻi aiga aiga (Eosimians), lea ua leai nei. O faʻataʻitaʻiga faʻavaʻa o aiga ua le toe iai Adapidae ma Omomyidae na mulimuli ane faʻailoa mai i Aikupito.

O faʻamaumauga o faʻamaumauga o loʻo tusia ai vaega uma o le primates o loʻo i ai, seʻi vagana ai le lemur Maori, e leai ni fossil o ona tuaʻa. I leisi itu, o loʻo iai fossil mai lona tuafafine kulupu, le lorisiformes. O toega na maua i Kenya ma e tusa ma le 20 miliona tausaga le matua, e ui lava o ni sailiga fou na faʻaalia ai na i ai i le 40 miliona tausaga talu ai. O le mea lea, ua tatou iloa o lemurs ma lorisiformes faʻateʻaina sili atu nai lo 40 miliona tausaga talu ai ma fausia ai se suborder o primates taʻua o strepsirrhines.

O le isi vaega o primates, o haplorrhines, na aliali mai i Saina i le Middle Eocene, ma le infraorder tarsiiformes. O le isi infraorder, o apes, na aliali mai i le 30 miliona tausaga talu ai i le Oligocene.

Oi tulaʻi mai o le ituaiga Homo, lea e ana le tagata soifua, na tupu 7 miliona tausaga talu ai i Aferika. Ina ua aliali mai bipedalism e le manino. E i ai le Kenyan fossil o lea naʻo ni nai ponaivi umi o totoe e ono fautuaina ai se mautinoa bipedal locomotion agavaʻa. O le sili atu manino faʻamaoniga o bipedalism e mai le 3.4 miliona tausaga talu ai, i luma o le lauiloa Lucy fossil (Australopithecus afarensis).

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Amataga ma le atinaʻeina o primates, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.