Iʻa mama: uiga ma faʻataʻitaʻiga

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 28 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 27 Setema 2024
Anonim
ХАБИБ - Ягода малинка (Премьера клипа)
Ata: ХАБИБ - Ягода малинка (Премьера клипа)

Anotusi

Oe iʻa mama fai se vaega seasea o iʻa matua ese lava, lea e i ai le agavaʻa e manavaina le ea. Uma ituaiga ola i lenei vaega nonofo i le itulagi i saute o le paneta o le paneta, ma i le avea ai ma vai manu, o latou biology e matua mautinoa i lenei auala.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, o le a tatou o atu ai i le lalolagi o mama, foliga latou foliga, faʻafefea ona manava, ma o le a tatou vaʻaia nisi ituaiga faataitaiga o mama iʻa ma o latou uiga.

O a ia mama mama

Oe dipnoic poʻo mama o se vaega o iʻa a le vasega sarcopterygii, o iʻa ia e i ai lopa poʻo ni apa faalava.


O le fefaʻatauaiga o lafoga o mama ma isi iʻa e tupu ai le tele o finauga ma finauga i le va o tagata suʻesuʻe. Afai, pei ona talitonuina, o le taimi nei faʻavasegaina e saʻo, o nei manu e tatau ona vavalalata vavalalata ma le vaega o manu (Tetrapodomorpha) na mafua ai le taimi nei tetrapod vertebrates.

o loʻo iloa nei ono ituaiga o mama, faʻatulagaina i ni aiga se lua, lepidosirenidae ma Ceratodontidae. Lepidosirenids o loʻo faʻatulagaina i ni genera se lua, Protopterus, i Aferika, e fa ituaiga ola, ma le ituaiga Lepidosiren i Amerika i Saute, ma le tasi ituaiga. O le aiga Cerantodontidae e tasi lava le ituaiga, i Ausetalia, Neoceratodusfosteri, o le iʻa mama muamua ola lea.

Iʻa mama: uiga

E pei ona matou fai atu, mama o i ai lupe fins, ma e le pei o isi iʻa, o le tuasivi e oʻo atu i le pito o le tino, lea latou te maua ai paʻu e lua o le lafu e avea o ni apa.


Ua latou lua māmā mama pei o tagata matutua. Nei maua mai le ventral pa i le pito o le pharynx. I se faʻaopopoga i mama, o loʻo i ai ni fuilau, ae naʻo le 2% o le manava a le manu matua latou te faʻatinoina. I le taimi o le larval tulaga, o nei iʻa manava faʻafetai ia latou gills.

Ua latou puisu, ae latou te le faʻaaogaina e maua ai le ea, nai lo le i ai o le galuegaolfactory. O lona tino e ufiufiina i ni tamaʻi una o loʻo ofi i totonu o le paʻu.

O iʻa e nonofo i totonu vai papaʻu papaʻu ma, i le taimi o le vaitau o mugala, latou tanu i totonu o le omea, ulu atu i se ituaiga o faʻamoegape faʻavaivai. E ufiufi o latou gutu i le "tapuni" omea o loʻo i ai se tamai pu e ulufale ai le ea manaʻomia mo manava. O manu feʻai ia, ma o le tama e pule i le vaʻaia lelei o le fanau.


Iʻa mama: manava

Iʻa mama na i ai lua māmā ma faʻaalia ai le faʻataʻamilomiloina faʻasologa ma lua taʻamilosaga. O nei mama e tele naua faʻatosina ma vaeluaina e faʻatele ai le fesuiaʻiga o kesi, ma e matua vaʻaia foʻi.

Ina ia manava, nei iʻa tu i luga, tatala le gutu ma faʻalauteleina le pu gutu, faamalosia le ea e ulu i totonu. Ona latou moeiini ai lea o latou gutu, oomi le pu o le gutu, ma le ea e ui atu i totonu o le pito i tua o le mama. A o tumau pea le gutu ma le pito i luma o le mama, o le pito i tua o le feagaiga ma faʻamalosia le ea na musuia e le manava muamua, faʻatagaina lenei ea i fafo i totonu o le taʻamilosaga (o mea e masani ona maua ai fualaʻau i iʻa e manava vai). O le taimi lava na manava ai le 'ea, na konetini le potu i luma ma tatala, faʻatagaina le ea e pasi atu i le pito i tua potu, lea o le fesuiaiga kesi. Le isi, vaʻai i le mama iʻa, faʻataʻitaʻiga ma faʻamatalaga o le sili ona lauiloa ituaiga.

Piramboia

O le Pyramid (Lepidosiren paradox) o se tasi o mama, e tufatufaina i vaitafe uma o le Amasone ma isi itu o Amerika i Saute. O foliga e pei o se tuna, ma e oʻo atu i sili atu i le mita le umi.

E ola i vai papaʻu ma sili ai lava. A o mai le taumafanafana ma timuga, o lenei iʻa fausia se lua i le kelei e taofi ai le susu, tuʻu ai pu e faʻataga ai le manava o māmā.

Aferika lungfish

Oi Protopterus faʻamanatuina o se tasi o iʻa mama ituaiga nofo i Aferika. E faʻapea foʻi ona foliga pei o le tuna, e ui lava ona matua uumi ma manoa. E nofo i atunuʻu o sisifo ma Aferika tutotonu, ae faʻapea foʻi ma se itulagi i sasaʻe.

O lenei iʻa masaniga o le po ma i le ao e lafi i totonu o laʻau. I taimi o mugala, latou te eliina se pu latou te oʻo ai i totonu agai i luga ina ia tumau ai pea le gutu e fesoʻotaʻi ma le ea. A paʻu le vai i lalo o le latou lua, amata loa natia le pupū ia tuʻu le susu i lou tino.

Ova mama a Ausetalia

Le mama a Ausetalia (Neoceratodus forsteri) nofo i sautesisifo o Kuiniselani, i Ausetalia, i luga o le Burnett ma Mary vaitafe. E leʻi maeʻa suʻesuʻeina e le IUCN, o lona uiga la e leʻo iloa le tulaga faʻasao, peitaʻi puipuia e le maliega a le CITES.

E le pei o isi mama iʻa, o le Neoceratodus forsterie tasi lava lona mama, o lea e le mafai naʻo faʻamoemoe i le ea manava. O lenei iʻa e nofo loloto i le vaitafe, e lafi i le ao ma agaʻi lemu i le pito palapala i le po. O ni manu lapopoʻa, ma le sili atu ma le tasi le mita le umi i le matua ma sili atu 40 pauna o le mamafa.

A paʻu le vai tulaga ona o le lāmala, o nei lungfishes tumau i le pito i lalo, ona e tasi le latou mama ma e manaʻomia foi ona faatino le manava vai ala fuilauvi.

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Iʻa mama: uiga ma faʻataʻitaʻiga, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.