Tele o lane oona i Pasila

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 24 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 29 Iuni 2024
Anonim
Oh Sheep!
Ata: Oh Sheep!

Anotusi

O lago, pei o rane ma rane o laʻau, o vaega ia o le aiga rane, o se vaega o amphibians e iloga ona o le leai o se iʻu. E sili atu i le 3000 ituaiga o nei manu i le lalolagi atoa ma, i Pasila lava ia, e mafai ona maua ai le 600 o ia manu.

E i ai rane oona i Pasila?

I meaola o Pasila e mafai ona tatou maua ai ni manu oona ma mataʻutia, a e o apogaleveleve, gata ma e oʻo foi! Atonu e te leʻi mafaufauina o sea manu e ono le afaina, ae o le mea moni e mafai ona latou mataʻutia ma e i ai rane oona i Pasila!

Ituaiga o laneʻona

O lago, faʻapea foi ma rane ma rane o laʻau, o vaega ia o le aiga rane, o se vaega o amphibians e iloga i le leai o se iʻu. E sili atu i le 3000 ituaiga o nei manu i le lalolagi atoa ma, i Pasila lava ia, e mafai ona maua ai le 600 o ia manu.


Toʻatele tagata e le fiafia i nei manu ona o latou paʻu o le paʻu ma le auala e feoaʻi ai o latou auvae pe a latou feololo, ae e taua le manatua e taua i latou i le natura faʻapaleni: ma se iniseti-faʻavae meaʻai, o rane fesoasoani faʻatonutonu le tele o lago. ma namu.

O le autu eseʻesega i le va o toi ma rane, pei o rane o laʻau, e iai latou paʻu mago ma le faʻaputuga, e faʻaopoopo i le faʻaputuga. O le tutusa i le va o nei lua mulimuli e sili atu, ae ui i lea, o lane o laʻau e iai le agavaʻa e oso ma aʻea aʻe i laʻau ma laʻau tetele.

O rane nei e i ai laulaufaiva piipii, o lea a e vaʻaia se iniseti o agaʻi mai, na ona e faʻatinoina lou tino ma faʻasaʻoloto lou laulaufaiva, pipiʻi au meaai ma toso i tua. O lona toe gaosia e tupu e ala i fuamoa ia e teuina i fafo siosiomaga. O rane e masani ona le afaina ma e leai se lamatiaga i tagata. Ae o nisi kulupu, faʻailoaina mai i o latou lanu mataʻina, e pei na valiina i lima, o loʻo iai paʻu alkaloids.


O nei vailaʻau e maua mai i meaʻai a rane, e 'aina mite, loi ma laʻau o loʻo iai alkaloids. Tusa lava poʻo a latou meatotino oona, o alkaloids o loʻo i ai i le paʻu o toopa na suʻesuʻeina mo le gaosiga o vailaʻau mafai ona togafitia faʻamaʻi eseese.

I totonu o lenei aiga, e tele ituaiga o lane oona e tatau ona e mataala i ai.

O rane e sili ona oona i le lalolagi

Naʻo le 2.5 senitimita, le laʻititi rane aivi aona (Fyllobates terribilis) e le naʻo le sili rane oona i le lalolagi, faʻapea foʻi ma le aliali mai i le lisi o manu e sili ona mataʻutia i le laueleele. O lona tino ei ai lona lanu samasama sili ona manino ma susulu, lea, i le natura, o se faʻailoga manino o le "mataʻutia, aua le latalata".


O lenei ituaiga e faatatau i le ituaiga Phyllobates, malamalama ai le aiga Dendrobatidae, moega o rane mataʻutia tatou te vaʻaia solo. Peitai, e taua le manatuaina e leai se tasi o latou e mafai ona faʻatusatusa i si a tatou tamaʻi rane auro. Itiiti ifo ile kalama o lona ona ua lava e fasioti ai se elefane poʻo se tagata matua. O le vailaʻau oona faʻapipiʻi luga o lou paʻu e mafai, mai i se faigofie tago, o faʻamamaʻi le neula o le tagata manua, faia ia le mafai e faʻasalalauina neula lagona osooso ma minoi le musculature. O mea taua e mafua ai le fatu fatu ma musele fibrillation i totonu o taimi.

Muamua mai Colombia, o lona natura nofoaga e agamalu ma matua susū vaomatua, ma le vevela latalata i le 25 ° C. O le lane lea na maua ai le igoa o "fana fana oona" aua na faʻaaoga e Initia a latou vailaʻau e ufiufi ai tumutumu o a latou aū ina ua latou o atu e saili.

E fai lava si taufaafefe le tala, ae e le tatau ona galo ia tatou o le rane auro o le a le faʻaaogaina lona vailaʻau ia tatou pe a tatou tau atu i totonu o le togavao. Toxins e faʻasaʻolotoina i tulaga ogaoga lamatiaga, o se auala puipuia. I nisi upu: tau lava o le le faʻaletonu ma ia, na te le faʻaletonu ma oe.

lapisi oona i Pasila

E tusa ma le 180 ituaiga o dendrobatidaes i le salafa o le lalolagi ma, i le taimi nei, ua iloa e le itiiti ifo 26 oi latou i Pasila, faʻateleina faʻalauteleina i le itulagi e aofia ai le Vaomatua Amazon.

Fai mai le tele o tagata atamamai, e leai se mea e tupu i manu o ituaiga Phyllobates i le atunuʻu. Peitai, e iai a matou amphibians mai le kulupu Dendrobates e pei o le latou lava aiga e tasi, o loʻo ia i latou ni uiga tutusa, pei o se fiafia i vaomatua feololo, o se tau susū o le tau ma fanua faʻalelalolagi, ae o le mea e sili ai, e tatau ona faʻamatala atu o le Dendrobates e oona pei o isi o latou tausoga tatou maua i isi itulagi.

O lenei ituaiga e aofia ai se vaega faʻapitoa o rane, ua lauiloa o aū o le aū, talu ai na latou faʻaaogaina foi e Initia e ufiufi a latou auupega O uiga autu o manu o loʻo faia ai lenei vaega o le ogaoga valivali o latou paʻu, o se faʻalilolilo faʻailoga o le oona o loʻo latou aveina. E ui lava e le faʻatusatusa i rane aivi aona, o nei rane e mafai ona mataʻutia, pe a fai o latou oʻona faʻafesoʻotaʻi ma se manuʻa i luga o le paʻu o le tagata o loʻo tago ia latou, e oʻo atu i le tagata na puna toto. Peitai, o latou oona e faigata ona afaina, seʻi vagana ua foloina i latou e se manufeʻai, oi!

Tele o rane na matou maua i totonu o le arrowheads na maua talu ai nei ma, o lea la, e matua faigata lava ona tuʻueseese latou ii i Pasila. E ui lava i le i ai o latou faʻapitoa saienitisi igoa, latou mulimuli ane oʻo mai i le lauiloa malamalama e pei o latou o se tasi ituaiga, ona o latou uiga tutusa.

Lisi atoa o laneʻona oona mai le fagafaʻilagi Pasila

Naʻo le fia iloa, ole lisi atoa lea o lane oona e mafai ona tatou mauaina ile atunuʻu. O nisi na mauaina i lalo ifo o le sefulu tausaga talu ai ma e talitonu e tele isi i le salafa o le atunuʻu e leʻi lesitalaina.

  • Adelphobates castaneoticus
  • Adelphobates galactonotus
  • Adelphobates quinquevittatus
  • Ameeraga berohoka
  • Ameerega braccata
  • Flavopicte Ameerega
  • Ameerega hahneli
  • Macero Ameerega
  • Ameerega petersi
  • Ata Ameerega
  • Ameerega pulchripecta
  • Ameerega trivittata
  • Steindachner leucomela dendrobates
  • Dendrobates tinctorius
  • Hyloxalus peruvianus
  • Hyloxalus chlorocraspedus
  • Amazonian ranitomeya
  • Ranitomeya cyanovittata
  • Ranitomeya defleri
  • Ranitomeya flavovitata
  • Ranitomeya sirensis
  • Ranitomeya toraro
  • Ranitomeya uakarii
  • Ranitomeya vanzolinii
  • Ranitomeya variabilis
  • Ranitomeya yavaricola