Ituaiga o Manu Manava

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 7 Apelila 2021
Faafouga Aso: 19 Iuni 2024
Anonim
ABSOLUTE EVIL IS WITHIN THE WALLS OF THIS TERRIBLE HOUSE /ONE ON ONE WITH A DEMON
Ata: ABSOLUTE EVIL IS WITHIN THE WALLS OF THIS TERRIBLE HOUSE /ONE ON ONE WITH A DEMON

Anotusi

O le manava o se aoga taua mo ola uma meaola, e pei foi o laʻau manava. I le malo manu, o le eseʻese o manava ituaiga taʻoto i le anatomical fetuunaiga o vaega taʻitasi o manu ma le ituaiga o siosiomaga o latou nonofo ai. O le respiratory system e faia i luga o le seti o totoga e galulue faʻatasi e faʻataunuʻu le kesi. Ile gasologa o lenei faiga, e iai a fesuiaiga kesi i le va o le tino ma le siʻosiʻomaga, lea e maua ai e le manu le okesene (O2), o le kesi e aoga mo ana galuega taua, ma faʻasaʻoloto le carbon dioxide (CO2), o se laʻasaga taua lea, talu ai ona o lona faʻaputuputuina i le tino e mataʻutia.


Afai e te fiafia i le aʻoaʻoina e uiga i le eseʻese ituaiga manava o manu, faitau pea i lenei PeritoAnimal tusitusiga, lea o le a tatou talanoa ai e uiga i auala 'eseʻese manu manava ma o latou autu eseesega ma faigata.

manava i le malo manu

O meaola uma e faʻasoa le aoga o le manava, peitaʻi e faʻapefea ona latou faia o se tala eseʻese i vaega taʻitasi o meaola. O le ituaiga manava faʻaaogaina e fesuisuiaʻi e tusa ma le kulupu o manu ma a latou anatomical foliga ma fetuʻunaʻiga.

I le taimi o lenei gaioiga, manu, faʻapea foi ma isi mea ola, fesuiaʻi kasa ma le siʻosiʻomaga ma e mafai ona latou mauaina le okesene ma aveʻese le carbon dioxide. Faʻafetai i lenei metabolic faagasologa, manu mafai maua le malosi e faʻatino uma isi galuega taua, ma e taua tele lea i meaola faʻamalosi tino, o mea ia e ola i le iai o le okesene (O2).


Ituaiga o Manu Manava

E tele ituaiga o manava manu, lea e mafai ona faʻavasega i:

  • manava manava: na faʻatinoina e ala i mama. Nei mafai ona eseʻese esega i le va o manu vaefa. E faʻapena foi, o nisi manu e tasi lava le mama, aʻo isi e lua.
  • manava manava: ole ituaiga manava o loʻo tele iʻa ma meaola o le sami. I lenei ituaiga manava, fesuiaiga kesi faia i totonu o fualaʻau.
  • Manava lapisi: o le masani taʻatele lea o manava i totonu o invertebrates, aemaise iniseti. Lenei, e le faʻalavelave le faʻamalama i fesuiaiga o kesi.
  • manava paʻu: Paʻu manava tupu tele lava i amphibians ma isi manu o loʻo nonofo i le susu vaega ma e manifinifi paʻu. I manava manava, pei ona taʻu mai i le igoa, fesuiaiga kesi faia i totonu o le paʻu.

Manava manava i manu

Lenei ituaiga manava, lea e tupu ai fesuiaʻiga kesi ala i māmā, faʻalauteleina i le va o vertestates terrestrial (pei o mammals, manulele ma mea fetolofi), aquatic vertebrates (pei o cetaceans) ma amphibians, lea e mafai foi manava i totonu o latou paʻu. Faʻamoemoeina i le vaega vertebrate, o le respiratory system e eseʻesega fetuutuunai anatomical ma le faʻavae o le māmā suia.


Amphibian manava manava

I amphibians, o māmā e mafai ona faigofie vascularized ato, pei o salamanders ma lane, ia o mama ua vaevaeina i potu ma gaugau e faʻateleina ai le faʻafesoʻotaʻiga luga mo le kesi fesuiaʻiga: le alveoli.

Manava manava i totonu o meaola

I le isi itu, o meaolaola na i ai sili atu faʻapitoa mama nai lo amphibians. E vaevaeina i latou i ni taga omoni ole ea e fesoʻotaʻi. O le aofaʻi o vaega o fesuiaʻiga kesi faʻateleina sili atu faʻatusatusa i amphibians. O nisi ituaiga o pili, mo se faʻataʻitaʻiga, e lua ona mama, a o gata e tasi a latou.

Manava manava i manulele

I manu, i le isi itu, tatou vaʻaia se tasi o sili atu lavelave faiga respiratory ona o le gaioiga o le lele ma le maualuga okesene manaoga o lenei uiga. O a latou mama e faʻamaluluina e taga o le ea, o fausaga e naʻo manufelelei e maua ai. O taga e le faʻalavelave i le fesuiaʻiga o kesi, ae o loʻo iai latou le agavaʻa e faʻaputu ai le ea ona faʻateʻa ese ai lea, o lona uiga e pei o le faʻafefe, faʻatagaina ai le mama e maua i taimi uma. faasao ea fou tafe i totonu o oe.

Manava manava i mamalia

O tina e iai lua māmā o vaega o le ofuvae ua vaevaeina i totonu o lobes, ma lona faʻavae e laau-pei, aʻo latou lala i totonu o bronchi ma bronchioles seʻia oʻo atu i le alveoli, lea e tupu ai le fesuiaʻiga o kesi. O mama o loʻo tu i totonu o le pusa o le fatafata ma faʻatapulaʻaina e le diaphragm, o se maso e fesoasoani ia i latou ma, faʻatasi ai ma lona mimilo ma le mimigi, e faʻafaigofie ai le ulufale ma le alu ese atu o kasa.

manava manava i manu

O fualaila o totoga ia e gafa ma manava i totonu o le vai, o fafo atu fausaga ma o loʻo tu i tua pe i le itu o le ulu, faʻamoemoe i le ituaiga. E lua auala e mafai ona aliali mai ai: pei o ni faʻavae tuʻufaʻatasia i ni mea lololo poʻo ni faʻapipiʻi faʻapipiʻiina, e pei o laʻau fou ma salamander, poʻo ni invertebrates e pei o ni tamaʻi iniseti, annelids ma molluscs.

A ulu le vai i le gutu ma alu i fafo i auala, o le okesene e "maileia" ma siitia atu i le toto ma isi aano. Fesuiaiga kesi tupu faʻafetaia le vai tafe pe i le fesoasoani a taʻamilosaga, lea e aveina vai i fualaʻau.

Manu e manava i fualaʻau

O ni faʻataʻitaʻiga o manu e manava i totonu o fualaʻau e:

  • Manta (Mobula birostris).
  • Shark shark (rhincodon typus).
  • Taga Lamprey (Geotria Australis).
  • Fafo Faisua (tridacna gigas).
  • Sili Vaitafe Lanumoana (feʻe cyanea).

Mo nisi faʻamatalaga, oe mafai ona faʻafesoʻotaʻia lenei isi tusitusiga PeritoAnimal pe faʻafefea ona manava iʻa?

manava manava i manu

O manava manava i meaola o o le sili ona taatele i invertebrates, tele iniseti, arachnids, myriapods (centipedes ma millipedes), ma isi O le tracheal system e faia i luga o se lala o paipa ma ala e tafe i totonu o le tino ma fesoʻotaʻi saʻo ma isi vaega o totoga ma aano o tino, o lea, i lenei tulaga, e le faʻalavelave le faʻasolitulafono i le feaveaia o kasa. I nisi upu, o le okesene e faʻatinoina e aunoa ma le oʻo atu i le hemolymph (o se suavai mai le faʻatonutonuina o invertebrates, pei o iniseti, e faia se gaioiga e tutusa ma le toto i tagata ma isi vertebrates) ma ulufale saʻo i totonu o sela. I le isi itu, o nei auala e fesoʻotaʻi saʻo i fafo e ala i avanoa e valaauina stigmas poʻo faataamilosaga, lea e mafai ai ona faʻaumatia le CO2.

Faʻataʻitaʻiga o Tracheal Breathing i Manu

O nisi o manu e i ai le manava soli o faapea:

  • Fuafua vai (gyrinus natator).
  • Sē akerise (Caelifera).
  • Loi (Fasioti Tagata).
  • Pi (Apis mellifera).
  • Wasp Asialapisi lapisi).

Paʻu manava i manu

I lenei tulaga, manava tupu i totonu o le paʻu ae le ala i seisi totoga pei o mama poʻo fualaʻau. E tupu tele lava i nisi ituaiga o iniseti, amphibians ma isi vertebrates fesoʻotaʻi ma susū siʻosiʻomaga poʻo ma paʻu manifinifi lava; mammals pei o peʻa, mo se faʻataʻitaʻiga, e paee lava paʻu i luga o latou apaʻau ma e ala i le fea vaega o le kesi fesuiaiga mafai ona faia. E taua tele lea, aua e ala ile a paee manifinifi ma faʻasusu, kesi fesuiaʻiga e faʻafaigofieina ma, i lenei auala, okesene ma carbon dioxide mafai pasi pasi saoloto i ai.

O nisi manu, pei o nisi ituaiga o amphibians poʻo laumei malulu-maluluina, maua gagau afu e fesoasoani latou te faʻatumauina le susū o le paʻu. I se faʻaopopoga, mo se faʻataʻitaʻiga, o isi amphibians ei ai paʻu paʻu ma faʻateleina ai le fesuiaiga luga ma, e ui lava e mafai ona tuʻufaʻatasia ituaiga o manava, pei o mama ma paʻu, 90% o amphibians faia kesi fesuiaiga ala i le paʻu.

Faʻataʻitaʻiga o manu e manava i totonu o latou paʻu

O nisi o meaola e manava i totonu o latou paʻu o:

  • Anufeʻelumbricus terrestris).
  • Vailaau lech (Hirudo vailaʻau).
  • Iberian fou (lyssotriton boscai).
  • Lane uliuli fao (Cultripe).
  • Lane lanumeamata (Pelophylax perezi).
  • OonaParacentrotus lividus).

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Ituaiga o Manu Manava, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.