Ituaiga tafola

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 9 Apelila 2021
Faafouga Aso: 24 Setema 2024
Anonim
Всемирное наследие за рубежом, школьный проект по Окружающему миру 4 класс
Ata: Всемирное наследие за рубежом, школьный проект по Окружающему миру 4 класс

Anotusi

Tafola o se tasi o manu sili ona ofoofogia i luga o le paneta ma, i le taimi e tasi, itiiti lava le iloa e uiga ia latou. O nisi o ituaiga o tafola o ni meaola umi na ola i luga o le lalolagi, ma o nisi o tagata o loʻo ola i aso nei na fananau mai i le 19 seneturi.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal o le a tatou iloa ai pe fia ituaiga tafola e i ai, o latou uiga, o tafola e i ai i le tulaga matautia o le faʻaumatia ma le tele o isi curiosities.

Uiga o tafola

Tafola o se ituaiga o cetaceans faʻaputuina i le faila Taugofie, faamatalaina i le i ai peleti 'ava nai lo nifo, pei o dolphins, kohola tafola, sperm tafola poʻo porpoises (suborder odontoceti). O meaola ia o meaola feola i le sami, ua uma ona fetuunai i le olaga vai. O lona tuaa na sau mai le laueleele tele, o se manu e tali tutusa ma aso nei hippopotamus.


O uiga faʻaletino o nei manu o mea ia ua agavaʻa ai mo le ola i lalo o le vai. Lau oe pectoral ma dorsal fins faʻataga i latou e faʻatumau a latou paleni i totonu o le vai ma faʻasolosolo ai. I le pito i luga o le tino latou maua lua pu poʻo faʻalata lea latou te faʻaaogaina ai le ea talafeagai e nofo ai i lalo o le vai mo se taimi umi. Le suborder cetaceans odontoceti e tasi lava le latou faʻalavelave.

I leisi itu, o le mafiafia o lona paʻu ma le faʻaputuputuga gaʻo i lalo ifo o le mea e fesoasoani i le tafola e tausia se vevela tumau o le tino pe a latou o ifo i lalo i le vai pou. Lenei, faʻatasi ai ma le foliga faʻasolosolo o lona tino, lea e maua ai hydrodynamic uiga, ma le microbiota o loʻo ola i totonu o lona digestive auala e ala i le fealofani fesoʻotaʻiga, mafua ai tafola pa pe a latou feoti paʻulia i matafaga.


O le a uiga o lenei vaega o le 'ava' ava latou maua nai lo nifo, latou te faʻaaogaina e 'aʻai. A u e se tafola i totonu o le vai na tumu i manu, na tapunia lona gutu ma, ma lona laulaufaiva, tuleia le vai i fafo, faamalosia ai e pasi i le va o ona 'ava ma tuua ai meaai maileia. Ma, i lona laulaufaiva, na ia pikiina uma meaai ma folo.

Ole toʻatele e paʻu efuefu le tua ma paʻepaʻe ile manava, e mafai ai ona latou le amanaʻiaina ile vai pou. E leai ni ituaiga o tafola papaʻe, naʻo le beluga (Delphinapterus leucas), e le o le tafola, a o le faʻamaʻi. I se faʻaopopoga, o tafola e faʻavasegaina i ni aiga se fa, ma le aofaʻi o 15 ituaiga, lea o le a tatou vaʻaia i vaega o loʻo sosoʻo mai.

Ituaiga o tafola i le aiga Balaenidae

O le aiga palenid e aofia ai ni ituaiga ola se lua, o le gafa Balaena ma le itupa Eubalaena, ma i le tolu pe fa ituaiga, faʻamoemoe i luga pe o tatou faʻavae i luga o le morphological poʻo le molelaʻau suʻesuʻega.


Lenei aiga aofia ai le umi-umi ituaiga mammal. Latou e iloga i le i ai o se matua felavasaʻi auvae aluga agai i fafo, lea e maua ai ei latou lenei uiga foliga vaaia. Latou leai ni gaugau lalo o latou gutu e mafai ona latou faʻalauteleina pe a latou fafagaina, o lea o foliga o latou auvae o le mea e mafai ai ona latou pikiina tele aofaʻi o vai ma meaai. E le gata i lea, o lenei vaega o meaola e leai se latou pa. O i latou o se tamaʻi ituaiga ituaiga tafola, fua i le va o le 15 ma le 17 mita, ma e faifai malie aau.

O LE tafolā Greenland (Balaena mysticetus), naʻo le tasi lava le ituaiga o lona ituaiga, o se tasi lea o mea e sili ona faʻamataʻuina e le tafolafola, ua i se tulaga mataʻutia o le fanoga e tusa ai ma le IUCN, ae naʻo vaega laiti o loʻo siʻomia ai Greenland [1]. I isi vaega o le lalolagi, e leai se popolega mo latou, o lea e faʻaauau ai manu a Nouei ma Iapani. O le mea e mataʻina ai, o loʻo iai le faʻapea o se tina umi na ola i luga o le paneta, lea na ola mo le silia ma le 200 tausaga.

I le itulagi i saute o le paneta, tatou maua ai le tafola taumatau i saute (Eubalaena Australis), o se tasi o ituaiga o tafola i Chile, o se mea moni taua aua o iinei, i le 2008, o se tulafono faʻalauiloa latou o se faʻamanatu faʻanatura, folafolaina le itulagi o le "sone leai se totogi mo tafola faʻamalosi". E foliga mai i lenei itulagi le tele o lenei ituaiga ua faʻaleleia faʻafetai i le faʻasaina o le tuli manu, ae o le maliu mai le saisaitia i upega fagota o loʻo tumau pea. I se faʻaopopoga, ua faʻamaonia i tausaga talu ai nei le Dominican Seagulls (larus dominicanus) ua faʻateleina lo latou faitau aofai tagata ma, le mafai ona maua ni meaʻai, latou 'aʻai le paʻu i tua o talavou pe talavou tafola, tele feoti mai o latou manuʻa.

Matu o le Vasa Atalani ma i le Atika o loʻo nonofo i le North Atlantic Right Whale poʻo tafola basque (Eubalaena glacialis), lea na maua ai lona igoa ona o Basques sa avea ma autu tulimanu o lenei manu, aumaia i latou toeititi lava i le oti.

O le ituaiga mulimuli o lenei aiga o le Tafola taumatau Pale (Eubalaena japonica), toeititi a uma ona o le faʻatulafonoina tafolafola paʻepaʻe e le malo Soviet.

Ituaiga o tafola i le aiga Balaenopteridae

Oe balenoptera poʻo rorquais o se aiga o tafolā faia e se Igilisi zoologist i le British Museum of Natura Talafaʻasolopito i le 1864. O le igoa rorqual e mafua mai Norwegian ma o lona uiga "groaced i le faʻaʻi". Ole faʻaaliga iloga lea ole ituaiga tafola. I le auvae alalo o loʻo i ai ni a latou gaugau e faʻalauteleina pe a latou aveina vai mo meaʻai, faʻatagaina latou te aveina se tele tele i le taimi e tasi; e aoga faʻapena foi ma le tolotolo o loʻo iai manulele pei o pelicans. O le numera ma le umi o gaugau eseese mai le tasi ituaiga i le isi. Oe sili manu tele iloa auai i lenei vaega. O lona umi e eseese i le va o le 10 ma le 30 mita.

I totonu o lenei aiga tatou te maua ai ituaiga e lua: o le ituaiga Balaenoptera, ma 7 pe 8 ituaiga ma le ituaiga Megaptor, naʻo le tasi lava le ituaiga, o le tafola humpback (Megaptera novaeangliae). O lenei tafolā o se manu feololo, o loʻo iai i le tele o sami ma sami. O a latou fanua faʻatupuina o vai vevela, lea latou te feoaʻi ai mai vai malulu. Faʻatasi ai ma le North Atlantic Right Whale (Eubalaena glacialis), e masani ona laia i upega fagota. Manatua o tafolā tafola e faʻatagaina ona sailia i Greenland, lea e oʻo atu i le 10 i le tausaga e mafai ona sailia, ma i le motu o Bequia, 4 i le tausaga.

O le mea moni o loʻo i ai 7 poʻo 8 ituaiga i totonu o lenei aiga e mafua mai i le mea moni e le i faʻamaninoina pe o le tropical rorqual species tatau ona vaevaeina i le lua. Balaenoptera eden ma Balaenoptera brydei. O lenei tafola e iloga mai i le i ai o ni cranial tolu. Latou mafai ona fuaina i le 12 mita le umi ma fuaina 12,000 kilo.

O se tasi ituaiga o tafola i le Metitirani o le Fin Whale (Balaenoptera physalus). O le tafola lona lua sili ona tele i le lalolagi, pe a maeʻa le tafolā tafolā (Balaenoptera musculus), oʻo atu i le 24 mita le umi. O lenei tafola e faigofie ona iloga i le Metitirani mai isi ituaiga o cetaceans pei o le sperm whale (Physeter macrocephalus), aua a o le maulu e le faʻaalia lona siusiu iʻu pei o le mulimuli.

O isi ituaiga tafola o lenei aiga o

  • Whale Sei (Balaenoptera borealis)
  • Whale Dalef (Balaenoptera acutorostrata)
  • Tafuna Minke Antarctic (Balaenoptera bonaerensis)
  • Tafuna o Umura (Balaenoptera omurai)

Ituaiga o tafola i le aiga Cetotheriidae

Seʻi oʻo mai i ni nai tausaga ua tuanaʻi na talitonu na Cetotheriidae na faaumatia i le amataga Pleistocene, e ui lava talu ai nei suesuega o Le Royal Society ua tonu o loʻo i ai se ituaiga ola o lenei aiga, le tafola taumatau tafola (Caperea marginata).

O nei tafola e nonofo i le itulagi i saute o le lalolagi, i eria o vai feololo. E i ai ni vaʻaiga o lenei ituaiga, tele o faʻamatalaga e sau mai le puʻeina o taimi ua tuanaʻi mai le Soviet Union pe mai groundings. O tamaʻi tafolā, tusa o le 6.5 mita le umi, e leai ni gaugau o lona faʻaʻi, o lona uiga e tali tutusa ma foliga o tafola o le aiga o Balaenidae. I se faʻaopopoga, latou puʻupuʻu dorsal fins, o loʻo tuʻuina atu ia latou ponaivi fausaga na o 4 tamatamailima nai lo le 5.

Ituaiga o tafola i le aiga o Eschrichtiidae

O le Eschrichtiidae e fai ma sui o le tasi ituaiga, o le tafolā efuefu (Eschrichtius robustus). O lenei tafola e faʻailoa mai e le i ai se iila lalo ae o loʻo i ai ni ituaiga o tamaʻi puʻe. i ai se pupuni foliga, le pei o isi tafola o loʻo i ai ni foliga tuusaʻo. O a latou 'ava' ava e puʻupuʻu nai lo isi ituaiga tafola.

O le tafolā sinasina o se tasi o ituaiga tafola i Mekisiko. Latou te nonofo mai lena eria i Iapani, lea e mafai ona sailia faʻasolitulafono ai i latou. O nei tafola e 'aʻai latalata i lalo o le sami, ae i luga o le konetineta fata, o lea latou taumafai ai e nonofo latalata i le talafatai.

Togafitiga o Tafola Togafitiga

O le International Whaling Commission (IWC) o se faʻalapotopotoga na fanau i le 1942 e faʻatonutonu ma faasa le sailia o tafola. E ui i taumafaiga sa faia, ma e ui ina ua alualu i luma le tulaga o le tele o ituaiga o meaola, o le tafola pea o se tasi lea mafuaaga autu o le mou atu o meaola o le sami.

O isi faʻafitauli e aofia ai fetauiga ma vaʻa tetele, faʻalavelave faʻafuaseʻi i r.upega fagota, faʻaleagaina e DDT (iniseti fasioti tagata), leaga palasitika, suiga o le tau ma suavai, lea e feoti ai le faitau aofaʻi o krill, o meaʻai autu mo le tele o tafola.

O meaola o loʻo faʻamataʻuina nei pe faʻamataʻuina foʻi:

  • Tafola Lanumoana (Balaenoptera musculus)
  • Le itu i saute o tafola taumatau o Chile-Peru (Eubalaena Australis)
  • Tafola taumatau i matu o Atelani (Eubalaena glacialis)
  • Le sami tafolofoa o tafolā tafola (Megaptera novaeangliae)
  • Tafola matautia i le Fagaloa o Mekisiko (Balaenoptera eden)
  • Tafuna Blue Antarctic (Balaenoptera musculus Intermedia)
  • Tafola ou te iloa (Balaenoptera borealis)
  • Tafola efuefu (Eschrichtius robustus)

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Ituaiga tafola, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.