Manu lamatia i le Pantanal

Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 25 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 19 Mae 2024
Anonim
cena pantanal cap 61
Ata: cena pantanal cap 61

Anotusi

A o talanoa e uiga ia Pantanal, o le a le mea e te mafaufau ai? tele o tagata mafaufau e uiga jaguars, alligators pe tele iʻa. O le mea moni o lenei biome - ua lauiloa o le sili ona tele lauʻeleʻele i le lalolagi - e matua tele lava ituaiga o laʻau ma manu.

Peitai, o lenei tamaoaiga uma ola i taufaamataʻu faifai pea, tusa pe ona o le faʻateleina o afi, o le faʻalauteleina o faʻatoʻaga poʻo le tuliga faʻasolitulafono. O le mea lea, e i ai le tele lamatiaga o le numera o manu lamatia i le Pantanal.

I lenei tusitusiga e PeritoAnimal, o le a matou faʻaali atu ai ia te oe manu o loʻo i se tulaga mataʻutia, ua uma ona mou atu ma o a mea e mafai ona fai e puipuia ai isi manu mai le mou ese mai le natura. Siaki atu!


O le a le Pantanal?

O le Pantanal o se tasi o le ono biome loʻo i ai i Pasila, faʻatasi ai ma le Amazon, Caatinga, Cerrado, Atlantic Forest ma Cerrado. O lona vaʻaiga e 150,988 km², e faʻatusalia 1.8% o le aofaʻi atoa o le teritori Pasila.[1]

E ui lava laʻititi pe a faʻatusatusa i isi Pasila biome, aua le faʻasesēina. E iai la lou manatu, e i ai Pantanal a eria tele atu nai lo Eleni, Egelani po o Potukale ma e faaluaina le tele o Panama.

o fea le Pantanal

O loʻo tu i le itu i sisifo o sisifo, o loʻo iai nei i le 22 aʻai i Mato Grosso ma Mato Grosso do Sul, e faʻaopoopo i Paraguay ma Bolivia. O le biome e tu matilatila mo le malosi o le iai o tu ma aga masani a nuu, e pei o tagata tagata o le atunuʻu ma maroon, lea i le aluga o tausaga fesoasoani e faʻasalalau le aganuu Pantanal.


O loʻo tu i luga o se faʻanoanoaga tele o loʻo tu i le Upper Paraguay River Basin. I vaitau o timuga mamafa, o le Paraguay vaitafe tafe ma lolovaia le tele o vaega o teritori ma faʻatoʻaga itulagi e lolovaia. A oʻo i lalo le vai, e faʻaputuputu povi ma e selesele ma totoina faʻatoʻaga fou, o le mafuaʻaga lea ua lauiloa ai le itulagi mo ana fagotaga, lafumanu ma faʻaoga faʻatoʻaga.

Fauna ma Flora

mo lau tele biodiversity (Flora ma fauna), o le Pantanal o se Atunuʻu a le Atunuʻu e le Faʻavae Feterale ma avea o se Biosperma ma Natura Tofi o Tagata soifua e UNESCO, e le taofia ai le faʻatupuina o vaomatua ma faʻafanoga. Naʻo le 4.6% ole itulagi e puipuia e vaega faʻasao.


O le iai o le tele o ituaiga o laʻau ma manu, e pei o mammals, amphibians, manu fetolofi, manulele ma iniseti e mafua foi ona o lona avanoa tulaga ma le aʻafiaga o flora ma manu mai le Amazon Forest, Atlantic Forest, Chaco ma Cerrado.

E i ai le 3,500 ituaiga o laʻau, 124 ituaiga o meaola mamalia, 463 ituaiga o manulele ma 325 ituaiga o iʻa.[2]Ae o le lisi o manu lamatia lamatia tausia tuputupu ae, tele lava mafua mai i tagata gaioiga.

I se faʻaopopoga i le le lava o le faʻataʻitaʻiga o le laueleele, o le unaʻiga o mea, o le tuli manu ma le fagota faʻamalosi e faʻamalosia e le faʻananaina o paʻu ma mea e seasea tutupu. O le tuaoi ma isi atunuʻu o Amerika i Saute e faʻateleina ai aʻafiaga o le siosiomaga. O LE faʻalauteleina o faʻatoʻaga ma afi ua faailoa mai o le sili taufaamatau i le biome. I le va o Aukuso ma Setema 2020, sa i ai se faʻamaumauga numera o afi i le itulagi, lea na faʻaleagaina le tutusa o sili atu ma le 2 miliona malae lakapi.[3]

Manu lamatia i le Pantanal

Faʻailoa e le Chico Mendes Institute mo Biodiversity Conservation, o se malo o loʻo puipuia le siʻosiʻomaga ofisa o loʻo avea ma vaega o le Matagaluega o le Siosiomaga. e 1,172 ituaiga o manu ua faamataʻuina ma le faaumatia i Pasila. Mai lenei aofaʻi, 318 o loʻo i ai i se tulaga manatu faitio, o lona uiga, latou i ai i le matautia tele o le moni mouʻese mai natura.[2]

E taua le aua le fenumiai o manu lamatia, o lona uiga, i latou o loʻo i ai pea ae e ono lamatia o le toʻesea, faʻatasi ai ma na mea ua uma ona leai i le natura (naʻo iloa na faia e faʻatagataʻaga faatagataotauaina) pe ua mou atu (lea ua le toe i ai). I le vaega taufaamatau, ituaiga mafai ona faʻavasegaina o: vaivai, lamatia poʻo i lamatiaga matautia.

Lalo, tatou faʻamasani i manu o loʻo nonofo i le Pantanal ma e ono lamatia ai le faʻamamaina e tusa ai ma le Lisi Mumu o le International Union mo le Faʻasao o Natura ma Natura Punaoa (IUCN) ma le Chico Mendes Institute. Na o le mulimuli lava i le lisi o se manu ua leai se ola. E taua le maitauina o le ata lenei o le tulaga iloiloina seia oʻo i le iʻuga o lenei tusitusiga.[4]

1. Jaguar (panthera onca)

Faʻaigoaina foi jaguar, o le pusi lona tolu sili ona tele i le lalolagi. O ia o se sili aau aau ma nofo i vaitafe po o vaituloto eria. E mafai ona oʻo atu i le 150kg ma e malosi tele ma ogaoga le u. O le manu feʻai, e tuʻu i le pito i luga o le filifili meaʻai.

O se tagata tafafao maimoa mo soʻo se tasi e fiafia i le natura, ae paga lea mo tagata tuli manu foʻi, o le mafuaʻaga lea ua i ai le jaguar i luga o le lisi faʻapitoa o ituaiga ua lamatia le ola i Pasila. I se faʻaopopoga i le tulimanu, o le faʻateleina o 'aʻai ma le toʻesea o latou nofoaga faʻanatura ona vaomatua faateleina le taufaamataʻu o le faaumatia.

2. Le luko feʻai (Chrysocyon brachyurus)

O Ia o le mamate tele lapoa moni i Amerika i Saute ma mafai ona maua i le Pantanal, Pampas ma Cerrado. O ana masani ma faʻatino tino faʻatupuina ia avea o se ituaiga tulaga ese ma sili ona faʻapitoa.

3. Vinegarine Taifau (Speothos venaticus)

E i ai lona tino puʻupuʻu tino, puʻupuʻu, malosi vae, lapotopoto taliga, pupuʻu siʻusiʻu ma lautele lautele leo repertoire. Aua le mauaina le eseʻese leo e mafai ona ia tuuina atu.

4. Otter (Pteronura brasiliensis)

E taʻua foi ole luko o le vaitafe, vai jaguar poo le otter otter. O se meaola mamalu ma masani masani. O le meaola e ono lamatia o le faʻamaumauina mafuaʻaga ona o le leiloa lona nofoaga mau. E i ai paʻepaʻu faʻailoga i luga o le faʻaʻi, lea e mafai ai ona eseʻese i le va o tagata taʻitasi. O le siʻusiʻu e mafolafola i foliga o se foe e fesoasoani i le aau. E i ai foi ona puʻupuʻu lauulu ma le enaena poʻo le enaena lanu ma lautele vae ma mumu faʻapipiʻi tamatamaivae.

5. Aila Marsh (Blastocerus dichotomus)

E maua i le Pantanal, ae e nofo foi i le Amazon ma Cerrado. O se lapoʻa tele i Latina Amerika ma mafai ona oʻo i le 125 kg ma 'ausia le 1,80 m le maualuga. Ua fuafuaina e 60% o ona ituaiga ua uma ona leai ona o le tulimanu ma leiloa o se vaega o la latou nofoaga. Ole mafuaaga lena e tele ai le lamatiaga o le avea ma se tasi o manu lamatia i le Pantanal.

6. Pusa aila (Ozotoceros bezoarticus leucogaster)

O lona tino e fua i le va o le 80 ma le 95 cm ma e mafai ona oʻo atu i le 40 kg. E i ai le mama o le paʻepaʻe fulufulu i tua o mata ma taliga ma se paʻepaʻe lanu i totonu. Oe fulufulu e moli i le toega o le tino, seʻi vagana ai le manava paʻepaʻe ma le siusiu uliuli. E le masani ona fausia ni vaega tele ma e masani ona vaʻaia naʻo poʻo ni vaega e oʻo atu i le 6 tagata.

7. Brown-bellied Jacu (penelope ochrogaster)

O se manu tele e i ai ona apaʻau umi ma siʻusiʻu, ma fua mai aofia ai papaʻe papaʻe, vae malamalama ma se gutu pogisa, ma e mafai ona fuaina i le 77 cm. E i ai lona ulu mumu ma e seasea vaʻaia i le natura ona o lona aloʻese amio, o se mea e matua ese lava mai le isi Jacus. Oi vaomatua ma le tuli faasolitulafono o mafuaʻaga autu ia mo le ono faʻaumatia. I seisi tusitusiga PeritoAnimal e mafai ona e mauaina atili nisi mea e uiga i manulele faʻamataʻu.

8. gutu moni (Sporophila maximilian)

O lenei manulele e i le va o le 14.5 ma le 16.5 senitimita lona umi. Faʻaigoaina foi o le boll weevil i matu, o le mea moni o le boll weevil poʻo le black boll weevil, o loʻo nonofo ai laufanua laufanua, auala ma vao, pito o faʻaputuga laʻau, faʻalupega, auvai ma vaituloto, e foliga mai o nofoaga latalata i le vai, aemaise lava o loʻo i ai le mutia ma araisa, o latou faʻatumuina. meaai i le natura. Oe vailaʻau o loʻo faʻaogaina i araisa o loʻo faʻailoa mai o se tasi o mafuaʻaga ua tuʻu ai lenei manu i luga o le lisi mumu o manu i se tulaga lamatia o le faʻaumatia.

9. Tapir (Tapirus terrestris)

O le sili ona tele laueleele mammal i Pasila, aapa atu i le 2.40 m le umi ma fuaina 300 kg. O le isi igoa e maua o le tapir. Tuʻua, e mafai e le tapir ona ola e 35 tausaga.O se fia iloa e uiga ia te ia o lona taimi e te maitaga ai, lea e sili atu ma le tausaga le umi ma mafai ona oʻo atu i le 400 aso.

10. Giant Armadillo (Maximus Priodonts)

O lenei ituaiga e seasea lava maua ma ola i le va o le 12 ma le 15 tausaga i le averesi. E i ai lona umi, faʻapipiʻo lona siʻusiʻu o loʻo ufiufiina i tamaʻi talita pentagonal. Faatasi ai ma le sili taufaamatau i le lapoʻa armadillo o le afi, faʻatoʻaga, vaomatua ma le lafumanu.

11. Margay (Leopardus wiediiá)

O le manu o loʻo i ai uma biome i Pasila, ae e tele lava fesoʻotaʻi ma vaomatua siosiomaga. O lenei ituaiga e lapoʻa, pupula mata, se isu tuufua, lapoʻa vae ma se umi umi siusiu. O vae i tua e iai lava soʻoga fetuʻunaʻi, faʻatagaina le feʻaveaʻi oʻo atu i le 180 tikeri, e maua ai le agavaʻa gafatia i felines e alu ifo mai se laʻau. ulu i lalo.

12. Giant Anteater (Myrmecophaga tridactyla Linnaeus)

O le manu e mafai ona vaʻaia e le gata i le Pantanal, ae faʻapea foi i le Amazon, le Cerrado ma le Vaomatua Atalani. O le ituaiga e i ai se maʻa terasitila ma e nofo toʻatasi seʻi vagana ai le tina ma lana fanau, i le taimi o le susu susu, ma i le taimi o le fanafānauga taimi, pe a mafai ulugaliʻi fausiaina. O afi, o le faʻatoʻaga ma faʻamamaina vaomatua o mafuaʻaga sili ia mo le taufaamataʻu i le lapoʻa anteater.

13. Puma pe cougar (Puma faamafanafana)

O se terrestrial mammal e mafai ona maua i itulagi eseʻese o Amerika. I se faʻaopopoga, o se tasi o felines sili fetuʻunaʻi i eseese ituaiga o siʻosiʻomaga. E i ai sona ofu malulu beige i le tino atoa, seʻi vagana ai le manava vaega, lea e mama. E fananau mai maile pogisa ma enaena mata enaena ma lanumoana mata. Tele ma mamafa mamafa eseese e tusa ma le itulagi o tupu. Sosoʻo vave, le puma mafai ona oso ese mai le eleele i le maualuga o 5.5 m.

14. Aeto efuefu (Manu feʻai)

E lapoʻa ma e i le va o le 75 ma le 85 cm, mamafa e oʻo atu i le 3.5 kg. O le manu matua e masani ona i ai a taitai efuefu, faʻaopopo i ai le palealiʻi foliga foliga ma le siʻusiʻu puʻupuʻu ma le tasi fusi efuefu.

Faʻaumatia: Laititi Hyacinth Macaw (Anodorhynchus glaucus)

O le tamaʻi hyacinth macaw ua matua leai lava. E mafai ona fenumiai ma isi hyacinth macaws: o le macaw lanumoana (Cyanopsitta spixii), lea e le toe maua mai le vao, o loʻo i ai i lalo o le vaʻaiga a tagata; le Lear's Macaw (Anodorhynchus leari), lea ua lamatia i le vao; ma le Hyacinth Macaw (Anodorhynchus hyacinthinus), lea e taufaamataʻu i ai faʻaleagaina i le natura. Na tu o ia i fafo mo lona lalelei sili, lea na masani ona alofagia ai o ia e tagata tulimanu. Lalo tatou maua se ata o le a lenei ituaiga ituaiga o le a, o le mea e leaga ai o se vaega o le lisi o lamatia lamatiaga manu i le susu.

Faʻafefea ona puipuia le faʻaumatia o meaola

E pei ona uma ona matou taʻua, o le Pantanal biome e sili ona mauoa i ona ituaiga uma ma fugalaʻau. Ma le faasao o meaola faanatura, Fugalaʻau, manu feʻai ma meaola ninii, faʻamautinoaina le faʻatumauina o punaʻoa faanatura, lea e afaina lelei ai olaga o tatou tagata i luga o le paneta Lalolagi.

O le mou atu o manu e afaina ai le atoa filifili meaai, mafua ai le le paleni i le natura. E tele suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai foʻi, o le faʻaititia o ituaiga meaola ma laʻau, e mataʻutia le gaosia o meaola faʻanatura e pei o le filogia ma suiga o le tau.

E oʻo lava i le iʻuga o meaola e fafagaina tele i fualaʻau, e taʻua o frugivores, e faʻaleagaina ai foi le mafai o vaomatua vevela e mitiia le carbon dioxide (CO2) mai le ea, faʻatelevaveina le suiga o le lalolagi.[5]

Ina ia puipuia le faʻaleagaina o meaola, e taua tele le mataala. E manaʻomia le tau o le faʻatau faʻasolitulafono, faʻamamaina o vaomatua, afi ma faʻaeteete i fale o loʻo taʻua o nofoaga masani mo manu. Lafo lapisi i nofoaga talafeagai e taua e aloese ai mai le faʻafesoʻotaʻiga o manu ma nisi oloa poʻo le oti e asphyxia mo se faʻataʻitaʻiga le iai ma le tiaʻi o palasitika. [6]

O loʻo i ai foʻi le tele o poloketi e faʻasao ma lagolagoina le toe gaosia o meaola manu e mafai ona e lagolagoina, e faʻaopoopo i Non-Governmental Organisations (NGOs).

Uma manu lamatia

Faʻamatalaga i manu e ono lamatia le ola e mafai ona mauaina i le:

  • Tusi Mumu a le Chico Mendes Institute: o se pepa o loʻo iai se lisi o meaola uma Pasila ua faʻamataʻuina i le faʻaumatia. Ina ia maua, asiasi i le ICMBio website.
  • Iuni Faʻavaomalo mo le Faʻasao o Natura ma Faʻalenatura Punaoa (IUCN) Lisi Mumu: le itulau, i le Igilisi, maua ai se sailiga fanua e mafai ai ona e tusia le igoa o le manu e te fia iloa.

I totonu o lenei isi tusitusiga PeritoAnimal, vaʻai i isi manu lamatia i Pasila.

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Manu lamatia i le Pantanal, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Endangered Animals vaega.