Malulu malulu Manu - Faataʻitaʻiga, Uiga ma Trivia

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 20 Iuli 2021
Faafouga Aso: 23 Iuni 2024
Anonim
The last largest flying creature still living on Earth will astonish you
Ata: The last largest flying creature still living on Earth will astonish you

Anotusi

I le lalolagi manu, e tele auala mo ituaiga ia mautinoa ai lo latou ola. Fetuunaiga i le siosiomaga olaola e taua. E oʻo foʻi ile siʻosiʻomaga siʻosiʻomaga, e taʻitasi ituaiga o mea e fai ai a latou auala mautinoa lou ola. O se tasi o nei faʻavasegaga masani e vaevaeina ai manu fetolofi ma amphibians o manu malulu-toto, faʻatusatusa latou i isi sui faʻapor e pei o mammals. Ae peitaʻi, e te iloa pe aisea ua faʻaigoa ai ia latou lenei igoa? O le a le mea e tuueseeseina ai i latou mai isi ituaiga o manu?

O le tino tulafono faatonutonu galue i auala eseese, o le mafuaaga lena i lenei PeritoAnimal tusitusiga o le a matou taʻuina atu ia te oe uma e uiga i le manu malulu-toto, faʻataʻitaʻiga, uiga ma curiosities. Lelei faitau!


Aisea ua taʻua ai latou o manu malulu-toto

Ae e te leʻi talanoa e uiga i meaola o loʻo aofia i lenei faʻavasegaga, e manaʻomia le faʻamalamalamaina o se mea e tasi: aisea ua taʻua ai nei manu?

Ua taʻua na mea aua o manu ia faʻatonutonu lau vevela o le tino e tusa ai ma le siʻosiʻomaga, e le pei o mea ua taʻua o manu mafanafana toto, o lona vevela e faʻatulafonoina mai le malosi e maua mai i le susunuina o meaʻai. O manu mafanafana toto e taʻua o meaola o le endothermic, a o manu malulu malulu e taʻua o le exothermic animals.

Faʻataʻitaʻiga o Exothermic Animals

Faʻatasi ai ma isi, o loʻo i ai le vaevaega o loʻo mulimuli mai:

  • Manu o le Ectothermic: ectothermic manu o na e faʻatonutonu a latou vevela ma lena o fafo.
  • Pecilotherm manu: o le vevela i totonu e fesuisuiai tele e tusa ma le fafo fafo.
  • manu bradymetabolic: E mafai ona faʻatulaga a latou totoga mapu i tulaga maualalo i le feagai ai ma le oge ma maualalo le vevela.

Uiga o manu malulu-toto

O nei ituaiga ituaiga auala eseese e ola ai, fetuʻunaʻi i le siosiomaga ma tausia o latou tino i se vevela lelei. Nei o nisi o nei foliga foliga:


  • elemene o le siosiomaga: latou te faʻaaogaina elemeni o loʻo ofoina atu e le siʻosiʻomaga ia i latou, pei o le tumau i le la, aau i isi vai, tanu i latou lava i le eleele poʻo le oneone, ma isi. O auala ia e faʻatonutonu ai le vevela o le tino.
  • Vaʻa toto: o lou alatoto toto faʻalauteleina ma konekarate sili atu faigofie nai lo endothermic ituaiga; faafetai i lenei latou vave fetuunai i suiga.
  • Enzimme: latou tino aofia ai sili atu enzymes, e nafa ma le tali atu i vevela eseese.
  • Totoga i totonu: o le tele o meaola e faigofie a latou totoga, o lea e faʻaalu ai le tele o le malosi.
  • Ola olaga: ituaiga e masani ona ola laʻititi nai lo manu mafanafana-toto, o nisi taimi na o ni nai vaiaso.
  • meaai: ola faigofie sili atu nai lo a latou paaga i meaola faanatura ma sina meaai, ona latou te manaomia itiiti malosiaga.
  • manaʻoga tino: o ou manaʻoga tino e maualalo.
  • malologa setete: i le tau malulu, o latou tino e o i le "malologa"; faʻaititia sina malosi, ona latou faʻaititia ou manaʻoga i se mea maualalo.

O lenei ua e iloa uiga o manu malulu-toto, ua oʻo mai le taimi e faʻaali atu ai ia te oe ni faʻataʻitaʻiga, uiga ma mea malie mea moni e uiga ia latou. Sau loa!


Faʻataʻitaʻiga o Manu Malulu Toto

O nisi o manu malulu sili ona uiga o mea nei:

  • lapoa
  • Le tarako Komodo
  • Naila korokotaila
  • selu laumei
  • gata sasaʻe gata uogo
  • anaconda lanumeamata
  • Cape Verde loi
  • kirikiti a le atunuʻu
  • sē akerise
  • Mafia paʻe
  • iʻa masina
  • Monster Gila
  • Tuna lanumoana
  • iguana masani
  • Teyu

O le a tatou talanoa teisi e uiga i latou taʻitasi i lalo.

1. lapoa

O le rane taatele (faʻasusu) o se ituaiga lauiloa tele ma lautele tufatufaina i le Europa ma le vaega o Asia. E mafai ona maua i togavao ma fanua, faʻapea foʻi ma paka ma siʻosiʻomaga o le taulaga e iai vao ma vai.

I le vevela o le aso, o le rane masani tumau toʻafilemu i mutia poʻo nofoaga susu, talu ai e faigofie ona fenumiai i lona lanu. E sili ia te ia le alu i le aoauli po o aso timuga, pe a ia faʻaaogaina le avanoa e 'ai ai.

2. Komodo Dragon

Le Komodo Dragon (Varanus komodoensis) o le a O manu feʻai i Indonesia. E fua atu i le 3 mita ma e maofa mo lona tele tele ma scavenger 'ai masani.

o le tasi lenei o vertebrate malulu-toto toto. E fiafia e nofo i nofoaga mafanafana ma sili atu ona toaga i le ao. E taatele le vaai atu ia te ia o malolo i le la ma eli pu i le eleele e puipuia ai ia lava.

3. Korokotaila o le Naila

O le Kila Korila (Crocodylus niloticus) nofo i vai ma auvai o vaitafe Aferika. O le korokotaila lona lua lona tele i le lalolagi, fuaina oo atu i le 6 mita le umi. I Aikupito Anamua, o le atua Sobek sa i ai le ulu o le korokotaila o lenei ituaiga.

I le avea ai o se manu malulu-toto, o le korokotaila e inivesi le tele o lona taimi i tumau i le la. I lenei auala, e faʻatulafonoina lona vevela. Ina ua maeʻa lena, sa ia tuutoina atu o ia lava i le aau e tuli lana manufelelei.

Siaki lenei tusitusiga e uiga i eseesega i le va o le alligator ma le korokotaila.

4. Selu laumei

O le Laumei Laumei (Eretmochelys imbricata) o se ituaiga o laumei sami e nofo i le Atalani, Pasefika ma sami Initia. I le taimi nei, o le IUCN Red List faʻavasegaina o se manu i totonu lamatia. E faigofie ona iloa o lona gutu e gutu foliga ma o le tino o le goto e iloga ona ila.

Pei o isi laumei, o le manu malulu le toto. E tumau pea i galu o le sami ma le vevela e fiafia i lona ola. E le gata i lea, sunbathe e suia ai lou vevela.

Lenei isi tusitusiga e uiga i meaola gataifai lamatia atonu e te fiafia i ai.

5. O gata uogo taimane sasaʻe

O le sasa i sasaʻe gata uogo (Crotalus adamanteus) o se gata e tufatufa naʻo i le Iunaite Setete. Pei o le tele o ituaiga o lenei ituaiga, e i ai lona o loʻo paʻu i le pito o le siʻu.

O lenei gata e ola i le ao ma le po; mo lenei, e faʻaaoga ai penefiti ofo mai e vevela potu: sunbathes, lua poʻo laʻau i vao e tusa ma manaʻoga o lou tino.

6. Anaconda lanumeamata

Le anaconda lanumeamata mataʻutia (Murinus Eunectes) o le tasi manu malulu-toto toto vertebrate. Lenei ituaiga o Amerika i Saute afaina, le mea e te maua ai o tautau mai laau pe 'aʻau i vaitafe e tuli lona vete. O se gata puʻupuʻu e 'aina le tele o meaola faʻapipiʻi pei o capybaras.

E faʻaaogaina le siʻosiʻomaga e faʻatonutonu ai lona vevela. O le vai, le la ma le malu malu o le togavao ma laufanua o au fesoasoani pe a oʻo mai i le toe fesuiaʻi poʻo le faʻatumauina o lona vevela.

7. Green Cape Ant

E iai le toto o le loi? Ioe, ma na e iloa o loi foi o manuola toto maluluina? Le Cape Verdean loi (clavata paraponera) o se tasi o latou. Lenei ituaiga ua tufatufaina i tele Itumalo o Amerika i Saute ma lona tui oona e sili atu le tiga nai lo o se lapisi.

Lenei ituaiga o loi faʻatonutonu lona vevela i totonu gatete o le tino poʻo le gatete. O lenei ua e iloa o le loi ua i ai le toto, afai e te fia iloa atili e uiga ia latou, alu i le isi lenei tusitusiga e uiga i ituaiga o loi - Uiga ma ata.

8. Kirikiti a aiga

O 'aʻafia foi e malulu-toto ma le kirikiti a le aiga (Acheta domesticus) o se tasi o latou. Naʻo fuataga 30mm ma ua tufatufaina i le lalolagi atoa, lea e mafai ona maua ai i vao vao poʻo latalata i taulaga taulaga.

o le kirikiti ua tafa o le po ma le po. I le ao e puipuia pea i lala o laʻau, i ana poʻo nofoaga pogisa.

9. Se akerise e alu i le vao

Le akerise o manu malulu-toto invertebrate manu. O le tagata femalagaaʻi 'āva (sē akerise) o se ituaiga meaola e nofo i le Asia, Europa ma Aferika, o se vaega o faʻaputuga poʻo ao e fealualuaʻi ai i itulagi 'eseʻese ma vaʻai mo meaʻai.

o le lava gaioigai le faʻaputuga faʻatagaina le 'akerise e faʻatumau lona vevela, pei o le loʻi tetete.

10. Manu malie

O le sinasina malie (Carcharodon carcharias) o le manu malulu-toto toto. E tufatufaina e sami vai i le salafa o le paneta, o loʻo i ai i le pito i luga o le filifili meaai.

Faʻafetai i lou tele ma lou gaioi pea, o le malie e mafai ona faʻatumauina lona vevela. Mo nisi faʻamatalaga e uiga i nei manu fefefe, faitau leisi tala lenei i Ituaiga o Faʻatau - ituaiga ma o latou uiga.

11. Iʻa masina

Le iʻa masina (tautotogo tautotogo) fuaina oo atu i le 2 tone ma ola i eria vevela i le salafa o le lalolagi. E faigofie ona iloga i latou ona e tele le ulu ma e mafolafola o latou tino. E 'aʻai i jellyfish, masima pans, omomi ma isi manu faʻapena.

Lenei ituaiga faʻatulafono lou vevela e ala ile aau, pe a suia le loloto e tusa ma manaʻoga o lou tino.

12. Gila Monster

Le Gila Monster (Heloderma masalosalo) o se pili e maua i le Iunaite Setete ma Mekisiko. O le ituaiga e oona ma fua oo atu i le 60 senitimita. O le manu telegese ma feololo.

O le Gila monster e nofo i vaega matutu, ae tusa lava pe o nei nofoaga e mafai ona paʻu le tau i tulaga mataʻutia, aemaise i le po. Mo lenei mafuaʻaga, latou i ai i totonu o le manu malulu-toto e faʻafefe, e ui o lenei gaioiga e taua o le brumation: i le maualalo o le vevela, e alu lou tino e malolo ina ia e ola ai.

13. Bluefin tuna

E mafai foʻi ona taʻua le tuna lanu moana (thunnus thynnus). O loʻo tufatufaina i le Sami Metitirani ma le Vasa Atalani, e ui lava i le taimi nei ua mou i le tele o nofoaga ona o le faifaiva fagotaga.

Pei o isi iʻa, o le lanumoana tuna faʻaaogaina maso e te faʻaaogaina i le aau e faʻatumauina le vevela o lou tino.

14. Masani Iguana

E le mafai ona talanoa e uiga i nei manu e aunoa ma le taʻua o iguanas. Le iguana masani (iguana iguana) e tufatufaina i Amerika i Saute ma e iloga ile fuaina oo atu i le lua mita ma maua le paʻu se lanumeamata lanumeamata poʻo se lanumeamata lanumeamata lanu.

E masani ona matau le iguana sun matahari i le ao, pei o lenei gaioiga faʻatagaina oe e faʻatonutonu lau vevela. A oʻo loa i le vevela lelei, e malolo i lalo o laʻau poʻo ni nofoaga paolo.

15. Teyu

Le Teiu (teius teyou) e taatele i Pasila, Atenitina ma Bolivia. Aumai ia te aʻu oo atu i le 13 senitimita ma faʻaalia ai se tino faʻasasaʻoina e fasi ma togitogi; o tama e lanu lanu o latou paʻu, a o fafine e enaena pe sepia. Pei o isi pili, e faʻatulafono e le tegu lona vevela faʻaaogaina le la ma vaega paolo.

isi manu malulu

E tele foi isi ituaiga ua malulu-toto. Nei o nisi o latou:

  • Palaka Arapi (Sclerophrys arabica)
  • Korokotaila paʻu (Osteolaemus tetraspis)
  • Fanua iguana (Conolophus pallidus)
  • Baloch Green Frog (zugmayeri buffets)
  • Laumei Olive (Lepidochelys olivacea)
  • soloia iguana (Ctenosaura similis)
  • Korokotaila Aferika i Sisifo (crocodylus talus)
  • Aferika Aferika (Python sebae)
  • Horned Rattlesnake (Crotalus cerastes)
  • Teiu uliuli ma paʻepaʻe (salvator merianae)
  • Kemp laumei (Lepidochelys Kempii)
  • python toe faʻamatalaina (Malayopython retulitatus)
  • Gata fua faatatau (Malpolon monspessulanus)
  • Loi afi uliuli (Solenopsis richteri)
  • Sē akerise toafa (Schistocerca gregaria)
  • iguana uliuli (Ctenosaura pectinate)
  • Atenitina-Teiu (Salvator Rufescens)
  • O rane vaʻaia mai i le Caucasus (Pelodytes caucasicus)
  • Gata papala (Corallus Batesii)
  • Loi Aferika (pachycondyla auiliiliga)

O lenei ua e iloa uma e uiga i nei manu ma ma iloa atili teisi e uiga i manu mafanafana-toto, aua le misia lenei vitio lea tatou te talanoa ai e uiga i manu sili ona mataʻutia i le lalolagi:

Afai e te manaʻo e faitau atili tala e tutusa ma Malulu malulu Manu - Faataʻitaʻiga, Uiga ma Trivia, matou te fautuaina oe e ulufale i la matou Curiosities vaega o le lalolagi manu.